Smatraju je iznimnom i talentovanom, predstavljaju kao briljantan um, naglašavaju da je krasi intelektualno liderstvo, kažu da je jedna od novih „rok zvijezda“ ekonomije. Ona je harvardska profesorica Gita Gopinat, ima 46 godina, i budite sigurni da će ubrzo biti vrlo poznata.
Njome su već posve oduševljeni u elitnim krugovima američkih i međunarodnih naučnih i finansijskih ustanova, a sada je postala i glavna ekonomistkinja Međunarodnog monetarnog fonda koji od 2011. godine vodi Francuskinja Kristin Lagard. Pozornica je to na kojoj će Gita Gopinat, Indijka s američkim državljanstvom, moći pokazati nove poglede na međunarodnu makroekonomiju, finansije i trgovinu, što je njena specijalnost. Od nje se na neki način očekuje da iz pozadine prodrma inicijative koje dolaze iz MMF-a i određuju sudbinu (pre)zaduženih zemalja.
Ipak, pretjerano bi bilo očekivati dramatične promjene čak i da ih ona predloži. Ta je institucija, osnovana kao jedan od kamena temeljaca novog svjetskog poretka nakon Drugog svjetskog rata na konferenciji u Breton Vudsu, globalni financijski ideolog i nadzornik fiskalne discipline kojoj je glavni zadatak da se potrudi da svi plate šta su posudili.
Mnogi stoga MMF smatraju organizacijom koja promoviše tržišni fundamentalizam, a neke njene preporuke i politike prema zaduženim zemljama vrlo problematičnima. O tome bi Argentinci, na primjer, štošta mogli primijetiti prisjećajući se sloma 2001. godine, a upravo su izmolili financijsku pomoć za izvlačenje iz nove krize…
MMF je, inače, ove godine objavio da je globalna ekonomija zaduženija nego što je bila prije finansijske krize iz 2008. godine (dobar dio rasta duga otpada na Kinu), te da treba hitno poduzeti mjere za smanjenje duga i fiskalnu konsolidaciju prije no što dođe do novog ekonomskog usporavanja.
Nova glavna ekonomistkinja MMF-a dolazi na scenu u nemirno doba. Ali ona jest đak liberalne ekonomske škole, s doktoratom na američkom univerziteu Prinston. (Uostalom, kad je imao samo sedam godina, njen sin je pitao tatu šta je to fiskalni deficit, toliko je puta čuo taj izraz, priznala je u intervjuu.)
Nastupa odlučno, vrlo samouvjereno, vidi se da je svladala pravila svijeta u kojem se kreće. Dosad je objavila 40-ak istraživačkih tekstovima o tečajevima valuta, trgovini i ulaganjima, međunarodnim finansijskim krizama, monetarnoj politici, dugu i krizama tržišta u nastajanju. Neki od novijih članaka kritički govore, na primjer, o tezi slavnog američkog liberalnog ekonomista Miltona Fridmana o važnosti i dobicima od fleksibilnog valutnog tečaja za trgovinu i ekonomiju.
Ko je Gita Gopinat?
„Totalni sam radoholičar“, opisala je sebe u intervjuu za indijski Vog kad je dobila stalno profesorsko mjesto na Odsjeku za ekonomiju na Harvardu 2010. godine. To je prije nje uspjelo tek dvjema ženama, pa je već iz toga jasno da je teški kalibar.
Stajala je u kancelariji u kampusu, pred tablom posve išaranom komplikovanim formulama i bilješkama.
„To je nešto čime sam se juče bavila, nisam vas htjela time zastrašiti“, ispričala se novinarki koja se za vrijeme razgovora zagledala u taj neuredni lavirint “črčkarija”. Na Harvardu je od 2005. godine, a stalna profesorska pozicija bio je prvi zaista veliki korak u njenoj karijeri. Onda su uslijedile nagrade i priznanja, a ove je godine postala i članica prestižne Američke akademije umjetnosti i nauka.
Rođena je i odrasla u indijskoj saveznoj državi Kerala, čijoj je vladi ekonomska savjetnica zadnjih godina, a iako se mnogi ne slažu s ocjenom da je tamo nekad postojalo matrijarhalno društvo, Gita Gopinat poziva se upravo na tu tradiciju kako bi objasnila korijene svog uspjeha.
„Kad odrasteš u okolini gdje te smatraju vrijednom, nemaš sumnji u sebe i osjećaš se dostojnom osobom“, rekla je za Vog.
Sada će voditi istraživački odsjek MMF-a koji, među ostalim, objavljuje Vorld Ekonomic Autluk, jedan od najčitanijih dokumenata o razvoju i perspektivama globalne ekonomije.
Prva je žena ikad na mjestu glavne ekonomistkinje MMF-a, a s njenim imenovanjem nastaje i zanimljiv trijumvirat u svjetskom međunarodnom financijskom poretku: tri žene su glavne ekonomistkinje MMF-a, Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).
Glavna ekonomistkinja Svjetske banke je Pinelopi Koujianou Goldberg (55), imenovana u aprilu ove godine. Ona je profesorica sa Jejla grčkih korijena, takođe članica Američke akademije umjetnosti i nauka te do prošle godine glavna urednica uglednog časopisa AmerikenEkonomik Rivju.
Glavna ekonomistica OECD-a je pak od juna ove godine Francuskinja, Lorens Bun (49), nekadašnja savjetnica Fransoa Olanda koja je oblikovala francusku politiku prema Grčkoj u doba krize 2014. godine. U karijeri, inače, ima i iskustvo glavne ekonomistkinje za Evropu u Bank ov Amerika Meril Linč.
„Pod njenim će vodstvom ekonomski tim OECD-a biti vitalni dio napora da se izgradi multilateralni sistem za novo doba“, opisao je njen zadatak generalni tsekretar OECD-a Angel Guria.
Hoće li one dati inovativne odgovore na pitanja o smjeru globalizacije, odnosno novog ekonomskog poretka koji će bolje uključiti i zemlje u razvoju, kako se što otvoreno što između redaka očekuje? U trenutku kad je trgovinski multilateralni sistem pred velikim izazovima i kad se vodi otvorena američko-kineska bitka za prevlast, dok ostali nastoje u tom preslagivanju karata naći što bolje mjesto za sebe, to bi bilo više nego dobrodošlo.
Kako je za Blumberg napisao kolumnista Muhamed A. El-Erian, koji rad Gite Gopinat već dugo prati, a i sam je u više navrata obavljao visoke funkcije u MMF-u, ostaje da se vidi hoće li Fond biti sposoban inkorporirati njena razmišljanja, posebno o vezama između svijeta finansija, tržišne volatilnosti i prelijevanja u realnu ekonomiju, ili, na primjer, razvijanja novih alata za praćenje tokova kapitala u doba kad ga ima u obilju ali i kad bježi.
„To će tražiti otvorenost uma, intelektualnu agilnost i spremnost da se ponovo ispita neka stara konvencionalna znanja“, kaže El-Erian.
Na predavanju koje je krajem prošle godine održala u Piterson Institutu, Gita Gopinat je naglasila kako smatra da trgovina nije glavni pokretač nejednakosti, ali su politike zakazale u adresiranju njenih redistribucijskih posljedica. Naravno, prilično je zabrinuta i zbog trenutne trgovinske politike/rata koji vodi američki predsjednik Donald Tramp.
(Nova/Jutarnji.hr)
