U Narodnom pozorištu Republike Srpske danas je uručena nagrada „Zlatna sova“ za najbolji neobjavljeni roman za 2018. godinu, koju dodijeljuje Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo.
“Zlatna sova” je jedna od najznačajnijih nagrada za neobjavljen roman napisan na srpskom govornom području. Na konkurs za nagradu stiglo je 48 rukopisa koji su ispunjavali uslove, od čega je izabran uži izbor od šest rukopisa.
Prva nagrada na ovogodišnjem konkursu „Zlatna sova“ dodijeljena je romanu „Zna li ko engleski“, autora Dragana Tepavčevića, koji živi i radi u Australiji.
Interesantno je da je upravo Tepavčević prije dvije godine dobio drugu nagradu „Zlatna sova“ za roman “Grad za nezbrinutu djecu”, koji je bio jedan od najprodavanijih romana Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva.
Za rukopis „Zna li ko engleski“, članovi žirija kažu da se već kod prvog čitanja izdvojio od svih ostalih rukopisa. U njemu autor pokazuje kako je moguće uklopiti i međusobno preplesti teme egzila, rata, istorije porodice, ljubavi i prijateljstva u čvrsto, zanimljivo, dinamično i emotivno literarno tkanje koje plijeni čitaočevu pažnju i drži je budnom.
– Jedan (ne)običan, pozlaćeni sat s početka 20. vijeka vještom autoru dovoljna je poveznica oko koje se razgranava potraga za sudbinom Tome, brata naratorovog (Andrija) djeda koji je otišao i nestao u Americi, zemlji koja usisava ljude odsvuda i slabo ih vraća. Raseljavanje Hercegovine, od danka u krvi s početka 17. vijeka (1620), preko masovnog prekookeanskog iseljavanja s početka 20. vijeka, zatim Balkanski, Prvi i Drugi svjetski rat i odbrambeno-otadžbinski rat u Hercegovini i Sarajevu 1992-1995, te bombardovanje Jugoslavije 1999. utkani su u priču o davno nestalom članu porodice i unuku njegovog brata koji, otišavši u tu istu Ameriku vijek kasnije, traga za istinom o svom pretku i njegovoj ljubavi, Jagliki. Ta istina, kako to u hercegovačkim pričama koje izniču iz legendi na mjestima gdje se spajaju mit i istorija biva, ne da se dokučiti lako. Do nje se dolazi kroz sjećanja na pričanje o sjećanjima drugih na one koji su „negdje“ bili, „nešto“ radili i tamo negdje „skončali“. Potraga je poput silaska u rudnik ispunjen tminom u kojoj je, ako se tračak svjetlosti uputi u pravom smjeru, moguće naći nebrušeni dijamant. Neispričana Tomina priča, taj nebrušeni dijamant, dobija u ovom rukopisu svoj oblik polako, iz više izvora, kroz vizure i pripovijesti više naratora, svih do jednog izniklih iz Hercegovine pune istorije, pamćenja i tajni, pune ljudi koji ne zaboravljaju ko su i odakle su ni poslije sedam decenija provedenih s one strane okeana, vezanih za kamen, žestoko Sunce, jaki mraz i kult sjećanja na one koje su bez traga odnijeli egzil i ratovi. Rukopis „Zna li ko engleski“ pravo je čitateljsko zadovoljstvo kako fabulom i sižeom, strukturom, bogatstvom likova, te sposobnošću autora da sažme riječi a rasprostre misli, tako i bogatstvom jezika i jezičkog izraza, te izuzetnim opisima pejsaža i mentaliteta ljudi jednog podneblja – navedeno je u saopštenju žirija.
Treća nagrada je dodijeljena za roman „Sjaj južnog krsta“ autora Čedomira Ljubičića iz Beograda, a druga nagrada je otišla u ruke autora Veroslava Rančića, takođe iz Beograda, za roman „Nek se zvezde iskradu i noć krene“.
Rade Ristović, direktor Zavoda za udžebnike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo, izrazio je veliko zadovoljstvo što su u dosadašnjem radu u proteklih šest godina imali preko 500 rukopisa iz osam evropskih zemalja i dva rukopisa iz prekookeanskih zemalja.
– Zavod je po pitanju književnosti i kulture učinio mnogo, a samim tim pokazao i da smo željeli da dođemo do jednog dobrog i kvalitetnog romana. Upravo je konkurs prilika da se žiri, u nizu rukopisa koji su pristizali, oglasi za roman koji bi ponio titulu kao najbolji – kazao je Ristović.
U ovogodišnjem žiriju bili su eminentni poznavaoci književnosti, prof. dr Sanja Macura, književnik Ranko Risojević i doc. dr Vladan Bartula.
– Ove godine je uži izbor po naslovima brojčano jednak prošlogodišnjem širem izboru. Ove godine stavljeno 6 rukopisa u uži izbor, a prošle godine je bilo svega 7 rukopisa koji su bili kandidovani uopšte za širi izbor – rekla je predsjednica žirija prof. dr Sanja Macura i dodala da je opšti utisak članova Žirija o kandidatima na ovogodišnjem konkursu dvostruk.
– Ostaje kod članova komisije žal što neki od autora nisu imali dovoljno daha da istrče kompletnu trku i što je nekoliko potencijalno kvalitetnih rukopisa, u kojima su pojedini dijelovi ukazivali na spisateljsku darovitost autora ostali nedorečeni, da li zbog htenja da budu završeni prije okončanja konkursa, da li zbog neiskustva ili pak nedostatka umijeća autora da dobro osmišljenu i započetu priču dovedu do kraja- kazala je Macura.
Jedan od članova žirija, književnik Ranko Risojević, naglasio je da mu je čast što je bio član žirija, ali da je ovo, kako kaže, težak i, ako mu se priđe savjesno, preodgovoran posao.
– Ovih šest romana koje smo odabrali i još možda dva romana su romani koje zaista vrijedi objaviti, i koje čitate sa čitalačkim uživanjem. Imamo romane koje ne ostavljaš dok ih ne dočitaš – rekao je Risojević.
Inače, prva nagrada obuhvata objavljivanje rukopisa u tiražu od 1.000 primjeraka, te novčanu nagradu od 5.000 KM, kao i 500 primjeraka odštampanog romana.
Druga nagrada obuhvata objavljivanje romana u tiražu od 500 primjeraka, te autorski honorar u iznosu od 1.000 KM, kao i 100 primjeraka romana.
Treća nagrada obuhvata objavljivanje romana u tiražu od 500 primjeraka, te autorski honorar u iznosu od 500 KM, kao i 100 primjeraka romana.
(srpskainfo.com)
