Plenarnom sesijom šefova delegacija i usvajanjem Deklaracije, na Јahorini je završen Samit Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi.
Potpuna integracija regiona u Evropsku uniju u interesu je Evrope, a bezbjednost regiona glavni je preduslov stabilnosti kontinenta, osnovne su poruke iz deklaracije.
Samit je okupio predsjednike i premijere Turske, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije, premijere Srbije i Bugarske, predstavnike Hrvatske, Grčke, Slovenije, Rumunije, Moldavije.
Drugog danas Samita, kojim završava predsjedavanje BiH ovom regionalnom inicijativom, razogavarano je o migracijama, regionalnoj saradnji, ali, izgleda, neizbježno – i razmimoilaženja o statusu Kosova.
Saradnja u Јugoistočnoj Evropi nije samo diplomatska fraza, već kompletna i sadržajna aktivnost, a ovaj samit to potvrđuje, izjavio je tokom obraćanja predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik.
Situacija u Јugoistočnoj Evropi nije kako bi mi željeli, ali ovdje smo da rješavamo probleme, rekao je Dodik, navodeći kao primjer neriješno pitanje granica između BiH, Hrvatske i Srbije.
– Tu imamo zastoj, i gotovo da se ništa ne dešava, a ja predlažem da danas donesemo jednu izjavu između BiH i Hrvatske i BiH i Srbije, kojom ćemo utvrditi zajedničke komisije koje bi mogle da dalje nastave i aktuelizuju ovo pitanje – rekao je Dodik.
Srpska premijerka Ana Brnabić podržala je ovu ideju, navodeći kao jedan od problema i most između Bratunca u Ljubovije.
– Ako pričamo o regionalnoj saradnji, imamo most izgrađen, pa dajte i političku odluku da otvorimo makar privremeno granični prelaz, da ljudi mogu da ga pređu – navela je Brnabićeva.
Neizbježna tema bilo je Kosovo. Predsjedavajući Predsjedništva BiH izrazio je žaljenje što predstavnici samoproglašenog Kosova ne prisustvuju samitu, ali i istakao da je Priština imala tretman kakav su imali na svim prethodnim samitima, u okviru ovog procesa.
– Mislim da nije bilo razloga da otkažu. Ako mi je dozvoljeno da primjetim, Priština kao da se trudi u posljednje vrijeme da ne izlazi iz centra međunarodne pažnje – dodaje Dodik.
Pored najave bojkota iz Tirane zbog nedolaska predstavnika Prištine, albanski predsjednik Ilir Meta, ipak je bio na Јahorini, ali je osnov njegovog obraćanja bilo Kosovo.
– Ovo je pravo vrijeme sada da BiH ide dalje u prepoznavanju realnosti. Republika Kosovo je nezavisna i suverena zemlja i treba se prema njoj odnositi s poštovanjem, naročito od strane susjeda – ističe Meta.
Premijerka Srbije Ana Brnabić, podsjetila je da u okviru procesa saradnje Јugoistočne Evrope, Kosovo nije prepoznato kao nezavisna država i da, pored Srbije i BiH, još neke članice ove inicijative nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova.
– Predlažem da se držimo okvira koji je postavljen u okviru procesa saradnje i da zarad regionalne stabilnosti, regionalne saradnje i poštovanja jednih prema drugima, ne koristimo provokacije kakve je u ovom trenutku koristio predsjednik Meta – naglasio je Dodik.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, čija zemlja preuzima predsjedanje procesu od 2020. do 2021, osvrnuo se na odnos Evropske unije prema Јugoistočnoj Evropi.
– U posljednje vrijeme vidimo da je politika porširenja EU blokirana od strane nekoliko kratkovidih populističkih krugova. Negativni pravci podjele i diskriminacije koji se šire širom kontinenta, u posljednje vrijeme ne predstavljaju opasnost samo za unutrašnji mir Evrope, nego opasnost za budućnost i potencijal regije da bude nada za mnoge – ističe Erdogan.
Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore kazao je da vjeruje da će se veoma brzo morati otvoriti pitanje kakva je stvarno budućnost proširenja i jesu li i dalje zemlje Zapadnog Balkana i EU privilegovani partneri ili se vraćaju na poziciju susjeda koji dijele brigu o prosperitetu zajedničkog kontinenta.
Učesnici su naglasili da se region već duže suočava sa problemom ilegalnih migracija i da Brisel nema adekvatan odgovor.
Dodik je izrazio rezervu prema projektu da Evropska granična služba pomogne da se granice između Hrvatske i BiH hermetički zatvore. Ponovio je i da je neprihvatljivo raspoređivanje Oružanih snaga BiH na grance sa Srbijom i Crnom Gorom. Rješenje bi, kaže, trebalo da nađu evropski eksperti sa vladama zemalja regiona.
– Moje mišljenje je da bi BiH, Srbija, Crna Gora i Hrvatska trebalo da vide kako da se nosimo sa problemom migrantske krize i kada bi uspjeli da riješimo problem krijumčarenja ljudi kojim se bave različite lokalne grupe iz tih zemalja, pa i iz Sjeverne Makedonije, Grčke i Bugarske, napravili bismo daleko veći rezultat nego da postavimo vojsku na granicu – jasan je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Po okončanju samita, predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, u odvojenim susretima, razgovarao je sa bugarskim premijerom Bojkom Borisovim i predsjednikom Sjeverne Makedonije Stevom Penderovskim.
Tokom ovih sastanka naglašena je potreba jačanja saradnje kroz bilateralne odnose.
(RTRS)
