Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je na posljednjoj sjednici Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine za razdoblje 2018-2023. godine.
Tako je najviši organ države dobio nove smjernice nakon gotovo 15 godina, odnosno posljednjeg dokumenta o vođenju vanjske politike koji je usvojen 2003. godine.
Sama činjenica da se strategija vođenja vanjske politike usvaja u posljednjoj godini mandata Predsjedništva, sama po sebi dovoljno govori, kažu analitičari. Ipak za bh. okolnosti on predstavlja uspjeh, ako se zna da su dogovoreni prioriteri ato barem deklarativno ostaju EU i NATO.
Vanjska politika Bosne i Hercegovine zasniva se na otvorenosti, ravnopravnosti, zaštiti i promociji vlastitih temeljnih ustavnih načela i prema tome, zastupanje, uvažavanje i poštovanje načela ustavnosti, suverentiteta, teritorijalnog integriteta i vladavine prava u svim aspektima odnosa sa međunarodnim partnerima, uz poštovanje obostranih interesa.
Kako se navodi u strategiji, svako istupanje vanjskopolitičkog karaktera u ime BiH, treba biti zasnovano na načelu konsenzusa, u skladu sa ustavnim uređenjem BiH.
“To će dati dovoljno okvira da na istom standardu svi, u ime BiH, bez obzira u koju destinaciju svijeta idemo, predstavljamo jednu politiku iz BiH. Danas imamo barem tri politike, a to najbolje znaju naše diplomate koji trebaju prezentirati stav BiH koliko im je teško zbog tog neusaglašenog stajališta”, kazao je za N1 član Predsjedništva BiH, Dragan Čović, komentirajući dokument.
Tri politike u Predsjedništvu nešto je čemu bh. javnost vrlo često svjedoči poput , primjerice posljednjeg sastanka u Mostaru, gdje je nakon razgovora sa Aleksandrom Vučićem i Kolindom Grabar Kitarovic, Bakir Izetbegović stava da on jedini u Predsejdništvu štiti BiH, referirajući se na pitanje granica i elektroenergetskog potencijala
“Ja se moram boriti za interese moje zemlje, bez obzira da li to nekom izgledalo incidentno. Možda neko misli da bi trebalo diplomatskije, evo ja to radim ovako”, komentirao je sastanak za N1, Bakir Izetbegović.
Odvojeni posjeti Beogradu, Zagrebu, Ankari, različiti istupi u međunarodnim organizacijama, razmimoilaženja oko bitnih pitanja regiona, obilježile su vanjsku politiku, ili politike BiH.
“Evo poslali su ministra pravde na završnu konferenciju o Haškom tribunalu gdje nisu usaglasili stav, tako da su na toj završnoj konferenciji u New Yorku govorili predstavnici Srbije, Hrvatske, predstavnik BiH na koju se najviše odnosio rad, sjedio je bez prava da iznese stav To se često dešava i UN-u gdje imamo dva tri stava, tako da u dosta slučajeva ostajemo neutralni”, komentirao je za N1, direktor Centra za sigurnosne studije, Denis Hadžović.
No za razliku od ranijih smjernica o Vanjskoj politici koji su bili sažeti na jednoj i pol stranici, ovaj put je malo drugačije. Punopravno članstvo u EU,vidljivost u Briselu, aktivacija MAP-a, regionalna suradnja, jasno su navedene u novom dokumentu koji tek treba da prođe Vijeće ministara i Parlament.
Denis Hadžović ističe i vrlo jasnu podršku sigurnosnoj politici EU, pridruživanje vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama EU prema trećim zemljama i subjektima. Ovo je posebno važno ako se zna da BIH nije podržala nijednu od preko 20 deklaracija EU vezanih za akcije Moskve u Ukrajini i njihovom neposrednom okruženju ili cyber ofanzive na države članice za koje EU optužuje Rusiju.
“U principu, imamo stavove Ministarstva vansjkih polova koje odstupaju ili se vodi neka paralelna politika u okviru, tako da preko 20 deklaracija EU koje su išle nauštrb Rusije, BiH se nije usaglasila s njima, iako je bila obavezna kao potencijalni kandidat. BiH je tom pogledu u cijelosti slijedila primjer Srbije. To nam daje nedoumicu da li Predsjedništvo zna ko je odgovaran za provođenje vanjske politike ili je, nezainteresirano, to prepustilo Ministarstvu vanjskih poslova”, komentirao je Hadžović.
Za Dragana Čovića jedan od najvažnijih dokumenata u mandatu Predsjdnistva, za Mladena Ivanića nesto šire smjernice od ranijeg dokumenta
“To su u osnovi generalne stvari, generalne smjernice, za raziku od prethodnog, sada imamo nešto detaljniji tekst. Od njega isto ne treba previše očekivati, ne ide previše u detalje, ali ima neku vrstu strategije”, kazao Mladen Ivanić za N1.
Kao stubovi vanjske politike do 2023 godine navedeni su sigurnost i stabilnost, ekonomski prosperitet, zaštita interesa državljana BiH u inostranstvu i međunarodnopravna saradnja,promocija Bosne i Hercegovine u svijetu.
