Vlada Republike Srpske imenovala je na dašanjoj sjednici članove Komisije za istraživanje stradanja u Srebrenici i Komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu tokom proteklog rata.
Za predsjednike obje komisije imenovani su Izraelci. Poznati istorijačar Gideon Grajf biće na čelu Komisije za Srebrenicu, dok će istinu o stradanju sarajevskih Srba utvrđivatri komisija koju će da vodi profesor u Jerusalimu Rafael Izraeli.
Imenovanje komisija predstavlja realizaciju zaključaka Narodne skupštine Republike Srpske u kojima je jasno naglašena osnovna motivacija za formiranje komisija, rekao je ministar pravde Srpske Anton Kasipović.
Kasipović je istakao da se komisije osnivaju zbog jačanja povjerenja među narodima, ali i obezbjeđivanja suživota naroda u budućnosti.
– Komisije čine stručnjaci, znalci i neupitni humanisti. Vlada se, na osnovu prijedloga koje je dobila od Akademije nauka i umjetnosti, ali i udruženja, odlučila za eksperte koji će činiti dvije komisije – rekao je on.
Na prvoj konstitutivnoj sjednici komisija biće usvojen plan rada i na osnovu toga biće koncipirani i finansijski planovi.
– Osnovna potreba i ideja je da se rasvijetle sve činjenice u vezi sa tragičnim zločinima zbog žrtava i njihovih potomaka – rekao je Kasipović.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić rekao je da će Centar pružiti potpunu administrativno – tehničku i finansijsku podršku radu komisija. Kojić naveo je da su članovi komisija iz 12 zemalja svijeta, da će Komisija za Sarajevo imati sedam članova, a za Srebrenicu devet.
Osim Grajfa, članovi Komisije za Srebrenicu su Adenrelo Sinaba iz Nigerije, Jukiosa Japa, Rodžer Bajat iz Australije, Zeng Ji iz Kine, Đuzepe Zakarija iz Italije, Markus Golbarh iz Njemačke, Larens Almarfrens iz SAD i Marija Đurić iz Srbije.
Članovi Komisije za Sarajevo, pored Izraelija su Volter Manusek iz Austrije, Lorens Almarfrens, Darko Tanasković iz Srbije, Đuzepe Zakarija iz Italije, Viktor Bezučenko iz Rusije i Patrih Bario.
Nigerijac Sinaba je bivši komesar policijske akademije Vudil Kano iz Nigerije. Banjaluku je posjetio u oktobru 2018. gdje je održao predavanje na Fakultetu bezbjednosnih nauka o svom iskustvu u borbi protiv terorističke organizacije Boko Haram. Na sastanku sa direktorom Republičkog centra za istraživanje rata Miloradom Kojićem razgovarao je o potrebi da se na osnovu argumenata i činjenica govori o događajima u proteklom ratu u BiH, čime će, prije svega, biti obezbijeđen i siguran put ka pomirenju i suživotu na ovom prostoru.
Inače, Republika Srpska je već ranije 2004. formirala Komisiju za Srebrenicu, nakon što su porodice bošnjačkih žrtava iz Srebrenice tužile RS tadašnjem Domu za ljudska prava BiH. Međutim, ta komisija se bavila samo bošnjačkim žrtvama i to isključivo u periodu od 10. do 19. jula ratne 1995. godine.
Predstavnici RS smatraju da je ta komisija sačinila neobjektivan izvještaj koji je kasnije služio za “satanizaciju Republike Srpske” i da je komisija radila pod snažnim pritiskom tadašnjeg visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, britanca Pedija Ešdauna.
To je bio razlog zbog koga je Narodna skupština Srpske u avgustu 2018. jednoglasno odbacila Izvještaj o Srebrenici iz 2004. godine, te zadužila Vladu da formira novu međunarodnu komisiju čiji posao će biti da istraži stradanje i Srba u Srebrenici, i to u cijelom ratnom periodu od 1992. do 1995, bez namjere da se umanje bošnjačke žrtve. Takav potez izazvao je gnjev Bošnjaka u BiH, ali i dijela međunarodne zajednice, koji su Republiku Srpsku optužili da “pokušava da negira genocid u Srebrenici” i da “želi da napiše svoju istinu”. Iz Srpske su poručili da će se sve što je tačno u ranijem izvještaju iz 2004. naći i u izvještaju nove Komisije za Srebrenicu.
Kada je riječ o Sarajevu, biši Dom za ljudska prava pri Ustavnom sudu BiH je Vladi Federacije takođe naložio da fomira komisiju za istraživanje stradanja Srba, ali ona to nikada nije učinila. Savjet ministara BiH je u ranijem periodu imenovao komisiju za Sarajevo ali nije bilo rezultata, jer su članovi iz Federacije željeli da se ona bavi stradanjem pripadnika svih naroda i da popisuje i materijalnu štetu nastalu u ratu.
(srpskainfo.com)
