Izmjenom Akcionog plana zapošljavanja za 2019. godinu i zajedničkim djelovanjem Vlade RS i JU Zavod za zapošljavanje obezbjeđeno je 30 miliona KM, a odobrena sredstva trebalo bi da osiguraju radna mjesta za 6.800 lica sa prostora RS.
Potraga za udobnijim mjestom za život i rašireno nezadovoljstvo mogućnostima zaposlanje, godinama unazad, uzrokuju trend sve češćeg odlaska obrazovanog i radno sposobnog stanovništva sa naših prostora.
Paralelno sa praćenjem tog procesa među mladim ljudima, radi se na izgradnji strategije, koja bi adekvatno odgovorila na ovakve izazove, a koja bi na našim prostorima stvorila povoljniju životnu klimu i poboljšala životni standard.
Jedna takva ideja sadržana je u izmjenama Akcionog plana zapošljavanja za 2019. godinu, za koju je, u odnosu na prethodne godine, izdvojeno oko 30 miliona KM.
Među programima koji se sprovode sa ciljem smanjenja stope nezaposlenosti i razvijanja preduzetništva kod mladih nalazi se i projekat, koji se već dugi niz godina realizuje pod nazivom “Start up Srpska”. Ovim projektom predviđeno je zapošljavanje lica koja su na evidenciji Zavoda navedena kao aktivni tražioci posla, a imaju manje od 35 godina.
U 2019. godini Akcionim planom izdvojeno je 3.600.000 KM za finansiranje Start up programa, a nezaposleni mladi ljudi sa izraženim ambicijama za pokretanje sopstvenog biznisa prijavljuju se iz različitih privrednih grana, među kojima su proizvodne djelatnosti, građevinarstvo, poljoprivreda i slično.
“Dugo smo razmisljali kako da iskoristimo zemlju na porodičnom imanju. Bilo je različitih ideja, ali smo ipak odlučili da zasadimo kupine i maline i započnemo proces prerade do krajnjih proizvoda – džemova i kupinovog vina. Odobrena su nam sredstva za nabavku potrebnih mašina za preradu i to nam i te kako znači, jer realizacija naše ideje zahtijeva velika ulaganja. Ovaj projekat bio nam je vjetar u leđa da se odvažimo na pokretanje vlastitog biznisa i nadamo se da će država i dalje nastaviti da podstiče mlade ljude na samozapošljavanje i olakša im, što je više moguće, sve administrativne procedure“, rekao nam je jedan od korisnika sredstava “Start up Srpske”, koji je odobrene podsticaje iskoristio za pokretanje privatnog porodičnog biznisa.
Programom zapošljvanja obuhvaćene su i kategorije stanovništva, kao što su nezaposleni demobilisani borci, ratni vojni invalidi, kao i djeca poginulih boraca.
Za sufinansiranje samozapošljavanja i zapošljavanja kod poslodavaca, za ove kategorije izdvojena su sredstva u iznosu od tri miliona KM, kojim su osigurana radna mjesta za 648 lica.
Idejom o usklađivanju potreba tržišta sa obrazovnim sistemom nastoji se uticati na sprečavanje negativne pojave deficita radne snage u privrednim granama kao što su građevinarstvo, ugostiteljstvo i saobraćaj. Aktivnosti koje se obavljaju u sklopu ovog programa usmjerene su na obrazovanje kadra koji nedostaje u Srpskoj.
Pored toga, Akcionim planom zapošljavanja predviđeno je obezbjeđivanje sredstava od 186.000 KM za programe prekvalifikacije i dokvalifikacije za 114 lica.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS, smatra da demografski problemi imaju veliki uticaj na kretanja na tržištu rada te, u skladu sa tim, da je potrebno u značajnoj mjeri revidirati strategiju i akcione planove zapošljavanja.
“Doprinos kao osiguranje za vrijeme nezaposlenosti na mjesečnom nivou koristi između 1.300 i 1.800 lica po principu radničke solidarnosti. Smatramo da postoje mnogo atraktivniji načini zaštite lica za vrijeme nezaposlenosti. Sredstva prikupljena po ovom osnovu, kao i kreditna sredstva koja su na raspolaganju, mogu biti iskorišćena na mnogo bolji način. Postoji opasnost da ova sredstva koja su na raspolaganju ne budu iskorišćena, kao i da neće uticati na ključne izazove na tržištu rada. Poseban akcenat Unija poslodavaca stavlja na efikasnost utroška javnih sredstava u smislu održivosti radnih mjesta na osnovu kojih se ostvaruje stimulacija, kao i potrebu usmjeravanja ovih i drugih sredstava prema radnim mjestima na kojima se ostvaruje nova vrijednost. U svakom slučaju, iniciraćemo dijalog na najvišem nivou kada je u pitanju dalje funkcionisanje sistema poticanja zapošljavanja i politika na tržištu rada”, kaže Aćić.
On dodaje da već nekoliko godina ovlašćene organizacije sprovode programe prekvalifikacije i dokvalifikacije, ali da je deficit radne snage i dalje vidljiv i u određenim privrednim granama.
“Realizuju se najčešće za zanimanja vozača, te medicinsku i građevinsku struku. Potrebno je izgraditi regulatorne mehanizme zaštite interesa Republike i poslodavaca, a u smislu korišćenja javnih sredstava i interesa poslodavaca za duže zadržavanje radnika na domaćem tržištu rada. Neprihvatljiv je pristup korišćenja javnih sredstava u funkciji prekvalifikacije i dokvalifikacije, a da nakon toga u kraćem roku ova lica napuštaju tržište rada Republike Srpske. Deficiti radne snage se osjećaju u sektorima građevinarstva, ugosititeljstva, i saobraćaja. Unija poslodavaca je uradila analizu i projekcije tržišta rada i izvjesno je da nas očekuje dalji pad ponude radne snage i u narednom periodu”, zaključio je Aćić.
Kada je riječ o komponenti zapošljavanja, obaveza poslodavca je da u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke o odobravanju sredstava zaključi ugovor o radu sa radnikom na neodređeno vrijeme u skladu sa zakonskim propisima, a obaveza lica po komponenti samozapošljavanja je da u roku od 30 dana od dana dostavljanja odluke o odobravanju sredstava registruje djelatnost i zaključi ugovor sa JU Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske.
Još uvijek je aktuelan javni poziv za Program podrške zapošljavanju u privredi putem isplate podsticaja u visini uplaćenih poreza i doprinosa u 2019. godini, a biće otvoren do utroška sredstava.
(Nevena Stanojević / banjaluka.net)
