Afera „Kiseonik“ ne postoji već je riječ o izmišljenoj priči s ciljem degradiranja vlasti Srpske, i nadam se da je i građanima napokon jasno ko je i s kojim ciljem pokrenuo sve ovo.
Kaže ovo u intervjuu za Srpskainfo predsjednik Vlade Republike Srpske, Radovan Višković, koji ističe da su bolnice u Srpskoj koristile kiseonik istog kvaliteta kao onaj u Federaciji BiH, te da ni u jednom momentu zdravlje građana nije dovedeno u pitanje.
Višković ističe da je Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, odnosno njen direktor, neosnovano izazvao strah i paniku među građanima tvrdeći kako je kiseonik koji se koristi u bolnicama u Srpskoj opasan po zdravlje ljudi.
– Kompanija „Meser“ iz Sarajeva jedina ima dozvolu za proizvodnju i promet medicinskog kiseonika. Međutim, treba naglasiti da je tu dozvolu dobila u martu ove godine, pa postavljam pitanje ko je do tada isporučivao kiseonik zdravstvenim ustanovama. Isto tako, pozivam odgovorne osobe iz Agencije za lijekove da izađu i odgovore građanima Republike Srpske koji se kiseonik koristio u aprilu, maju i cijele prošle godine u BiH, regionu, a koji se koristi danas. Neka objasne u čemu je razlika – u igri riječi ili kvalitetu kiseonika – rekao je Višković.
Tvrdite da se isti kiseonik koristi godinama. O kakvom kiseoniku se radi?
Već sam odgovorio; riječ je o kiseoniku koji po standardima odgovara medicinskom i koji je vrhunskog kvaliteta. Kvalitet kiseonika koji koriste naše zdravstvene ustanove odgovara medicinskom kiseoniku, a to je svaki onaj koji ima čistoću preko 99,5 odsto. Mi u našim zdravstvenim ustanova koristimo kiseonik čistoće od 99,97 ili 99,98 odsto. To je znatno iznad granice koja je predviđena. Moram naglasiti da se kiseonik u BiH tretira kao lijek u posljednjih pet do šest godina. Prije toga se nije tretirao kao lijek. Isti kiseonik koji se koristi danas korišten je i prije 20 godina, korišten je i u bivšoj Јugoslaviji, kao i u cijelom svijetu. To ništa nije bilo problem sve do septembra ove godine kada se otkriva takozvana afera „Kiseonik“. Treba napomenuti da u okruženju, ni u Evropi, danas nemate rezerve medicinskog kiseonika koji bi bio na raspolaganju našim građanima, da ga kupimo i uvezemo. Čak su mnoge zemlje iz okruženja zabranile izvoz medicinskog kiseonika van teritorije svoje zemlje kako bi imali dovoljno za svoje građane. Do marta ove godine u BiH nije postojao nijedan proizvođač medicinskog kiseonika. Od marta je dozvolu za proizvodnju dobila kompanija „Meser“ koja ne može da zadovolji potrebe za kiseonikom ni u FBiH, a kamoli u Srpskoj. Iz te kompanije su nam odgovorili da bi mogli da snabdijevaju jedino bolnicu u Banjaluci, ali šta je sa svim ostalim bolnicama u Srpskoj?! Tražili smo pomoć od Savjeta ministara BiH i Ministarstva civilnih poslova, koje je nadležno Agenciji za lijekove BiH. Obraćali smo se i Agenciji, te naveli da je zbog korona virusa povećana potrošnja kiseonika, te upozorili da bi bolnice mogle ostati bez kiseonika ako se hitno ne reaguje. Mi smo prije korona virusa koristili negdje oko 600 tona kiseonika u Srpskoj, a sada smo došli u poziciju da koristimo i po 18 tona dnevno. Tražili smo od Agencije da se dozvoli i nekim drugim proizvođačima punjenje i distribuciju kiseonika, naravno, uz njihovu kontrolu. Nije bilo sluha za to, umjesto da su reagovali kao ljudi, jer su svjesni da je zbog korone i do deset puta veća potrošnja kiseonika, i da se ne smije nabavka kiseonika svesti na samo jednu firmu. A sada, kada su se desile poplave i kada su pogoni „Mesera“ u Rajlovcu poplavljeni, direktor Agencija za lijekove hitno reaguje i traži od Ministarstva civilnih poslova i Savjeta ministara BiH rješenje problema. Kada smo mi tražili da se riješi naš problem i da se izda dozvola nekom drugom da puni i distribuiše kiseonik, nije bilo reakcije. Sada kada je „Meser“ poplavljen, direktor Agencije za lijekove traži da se hitno izda dozvola da se kiseonik privremeno puni u Mostaru ili Zenici. Pa, punionica u Mostaru ni po čemu se ne razlikuje od punionica u Laktašima, Petrovu ili Bijeljini.
Preduzeće „TGT Tehnogas“ Laktaši nije imalo dozvolu za promet medicinskog kiseonika, ali je opet isporučivao bolnicama kiseonik. Da li smatrate da bi neko zbog toga trebao da snosi odgovornost?
Mi često dolazimo u jednu klopku da se bavimo posljedicama, a ne uzrocima. Zašto Agencija za lijekove BiH ranije nije reagovala, ako su sumnjali da postoji neki problem s distribucijom i kvalitetom kiseonika? Zašto Agencija za lijekove nije kontrolisala ranije kiseonik, zašto nisu uzeli uzorke i radili analizu, pa onda rekli da se koristi kiseonik koji ne odgovara standardima? Kakav kiseonik je korišten u BiH prije nego što je kompanija “Meser” dobila dozvolu u martu ove godine?
Na kraju, kakav se kiseonik koristi sada nakon što je punioca kompanije “Meser” u Rajlovcu poplavljena? Sada Agencija može da mijenja pravilnik, a kada smo mi tražili nije se moglo. Ovdje je riječ o dvostrukim aršinima i tome da neki ljudi rade u interesu određenih kompanija, koje žele da imaju monopol. Moram naglasiti da imamo korektan odnos s ljudima iz kompanije “Meser”, ali i da je cijena kiseonika sada značajno skuplja nego ranije. Cijena koju su naše bolnice ranije plaćale je bila 0,92 KM po litri sa PDV, a sada je 1,24 bez PDV. To je za 50 odsto skuplja cijena nego što su naše bolnice ranije plaćale firmi od koje su nabavljali kiseonik.
Srpski član Predsjedništva, Milorad Dodik, najavio je da će u roku od šest mjeseci biti doneseni potrebni zakoni za vraćanje nadležnosti. Da li je Vlada RS počela da radi na tim zakonima?
Narodna skupština je već usvojila Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima Republike Srpske kojim je predviđeno i osnivanje agencije za lijekove RS. To je već jedan od zakona u tom setu zakona koje ćemo uraditi. Sve što je najavljeno biće i ispunjeno i Vlada RS već intenzivno radi na pripremama.
Kako komentarišete optužbe da se zbog ovih poteza vlasti Srpske ugrožava mir u BiH?
Nas u Republici Srpskoj stalno optužuju da smo kao neki remetilački faktor, loši momci i slično, a niko ne želi da sagleda priču iz svih uglova. Šta je dovelo do toga da Republika Srpska povuče ovakve poteze? Da li nam je ostavljen ikakav izbor? Nije. Priča s kiseonikom vam je čisti dokaz. Hiljade ljudi je ostavljeno na milost i nemilost Agenciji za lijekove BiH, koja nije željela prstom da mrdne. Takve stvari se dešavaju već 20 godina kada su u pitanju institucije BiH. Moramo zaštiti Republiku Srpsku i njene građane. Imamo Ustavni sud BiH, koji bi trebao da štiti Ustav i zakone, a on donosi neustavne odluke. To nema nigdje na svijetu, osim u BiH. U Ustavu BiH jasno piše da se ova država sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, te da Srpskoj pripada 49 odsto teritorije, a FBiH 51 odsto. U međuvremenu, Ustavni sud donosi odluku da poljoprivredno zemljište treba knjižiti na BiH. U kom članu u Ustavu se to pominje? Imovina je u vlasništvu entiteta, dakle, zemlja, voda, šuma…. Ako nam uzmu sve ovo, šta mi imamo u tih naših 49 odsto teritorije? I to se primjenjuju samo na RS. Brčko distrikt, na primjer, knjiži kao svoju imovinu i vode, i šume, i poljoprivredno zemljište. Je li to nisu dvostruki aršini i šamar RS? Je li mi u RS trebamo da smo slijepi kod očiju? Šta znači Republika ako nema svoje imovine? Sutra se neko može sjetiti da i ovu zgradu Vlade uknjiži na zajedničke institucije. Mi iz Republike Srpske samo tražimo da se radi po zakonima i Ustavu. Ako nešto u zakonu i Ustavu nije dobro, moramo sjesti i dogovoriti se da to ispravimo. Ali, to moraju da urade domaći lideri, a ne da neko dođe spolja, kao vanzemaljac, i da nam kaže da nešto nije dobro i da će on to promijeniti. Ne može tako. Samo mi unutar BiH možemo da sjednemo i da se dogovorimo o budućnosti BiH. Mi iz RS to tražimo više od godinu dana. Predsjednica RS je pozvala predstavnike druga dva naroda unutar BiH da sjednemo i razgovaramo o budućnosti BiH. Nikada do tog sastanka nije došlo. Žele da ostanemo u BiH, a da ne razgovaraju s nama. I onda smo opet mi problem u BiH, a svi drugi su dobri momci. Izvinite, nešto vam matematika nije dobra.
Prije par dana obišli ste najteže pogođena domaćinstva i opštine pogođene posljednjim poplavama, te najavili pomoć Vlade RS. Da li imate procjene kolike su štete nastupile od poplava?
Još uvijek nemamo, jer to rade lokalne komisije. One trebaju da obiđu domaćinstva i saberu štetu. Kada oni završe svoj posao, Vlada će pokušati da nadoknadi dio šteta tim ljudima. Ponavljam, dio štete, jer bi bilo nemoguće da nadoknadimo svu štetu. Civilna zaštita RS je od prvog dana na terenu i pruža pomoć ljudima na ugroženim područjima, dostavljaju pakete, pitku vodu, grijalice za isušivanje prostora i slično. Na teren su odmah poslane i ekipe iz Elektroprivrede i Puteva RS. Građani poplavljenih područja su nas pitali za plastenike koji su im uništeni, i mi smo obećali da ćemo im to obezbijediti na proljeće. Podijelićemo plastenike preko lokalne zajednice i obezbijediti potreban materijal za te plastenike. Ono što je najbitnije u ovom momentu jeste da nema ljudskih žrtava, a za ostalo ćemo lako.
Moram naglasiti i da je Vlada RS prije par dana donijela odluku da interventno odobrimo milion maraka iz budžeta za uređenje korita rijeke Željeznice u naselju u Vojkovićima. Voda je prijetila i poslovnim i privatnim objektima i moramo po skraćenoj proceduri da izaberemo izvođača i uredimo korito. To će raditi naše javno preduzeće Vode RS. Urediće korito i zaštititi most “Ratko Močević”, koji je u suštini žila kucavica tog naselja, čime će se zaštiti poslovni i privatni objekti u okolini tog mosta. Kroz projekat podrške lokalnim zajednicama mi smo ranije odobrili opštini Istočna Ilidža nekih 400.000 KM za uređenje šetališta. U razgovoru s načelnikom i ljudima na terenu oni su tražili da se ta sredstva sada preusmjere, pa smo na sjednici Vlade RS izašli u susret i tom zahtjevu. Izmjenili smo rješenje na način da smo 300.000 KM prebacili na uređenje korita rijeke Željeznice, pa će to sa onih milion maraka biti ukupno 1,3 miliona za rješenje tog problema. Preostalih 100.000 KM ćemo prebaciti na budžet opštine Istočna Ilidža kako bi oni mogli iz tih sredstava da isfinansiraju neke troškove koje su imali tokom ovim poplava. Isto ćemo uraditi i za opštinu Trnovo.
Da li smatrate da je potrebno održavanje posebne sjednice NSRS na kojoj bi tema bilo poboljšanje statusa boraca Vojske RS, porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida?
Ne želim se miješati u rad NSRS. Parlament ima svoja ovlaštenja, a Vlada svoja. Da li će NSRS zakazati sjednicu ili ne, neću se miješati u to. Podsjetio bih samo da je prije manje od mjesec dana, na prijedlog Odbora za boračko-invalidsku zaštitu NSRS u parlamentu Srpske, raspravljano o položaju boraca u Republici Srpskoj. Pratio sam tu raspravu i mogu reći da su se za riječ javila dva ili tri poslanika, dok je u sali boravilo tek 10 do 12 parlamentaraca. Gdje su bili svi ti dušebrižnici, koji se navodno zalažu za bolji status i položaj boraca? Vjerovatno su imali važnija posla, samo ne znam kakva. To je bila prilika da se razgovara o problemima boračke populacije, ali su svi netragom nestali. Toliko o tim dušebrižnicima koji se zalažu za tobože neka prava boračke populacije. Onda se Vladi RS imputirati da ne radi ništa po tom pitanju. Podsjetiću da je rebalansom Budžeta RS za 2021. godinu za boračku populaciju povećan izdatak za 10 miliona maraka u odnosu na planirani budžet. Isto tako, donijeli smo uredbu vezano za demobilisane nezaposlene borce u Srpskoj koji su u stanju socijalne potrebe. Riječ je o borcima mlađim od 60 godina, od prve do pete kategorije, koji će imati mjesečna primanja u skladu sa brojem mjeseci koji su proveli na ratištu. Riječ je negdje od oko 9.200 boraca. Na zadnjoj sjednici Vlade smo proširili tu našu uredbu i na one demobilisane nezaposlene borce VRS koji žive u FBiH. Naš javni poziv je i dalje otvoren. Svi oni koji ispunjavaju uslove mogu da se prijave. Vlada će i u narednom periodu, u skladu sa svojim mogućnostima, voditi računa o našim borcima koji su stvarali Srpsku.
Nedavno je Srpsku posjetio premijer Mađarske Viktor Orban. Kakvu konkretno korist Srpska ima od njegove posjete?
– To je veoma uspješna i značajna posjeta za Srpsku. Sam njegov dolazak u Srpsku u vrijeme ovolikih nasrtaja na našu Republiku i institucije je veoma značajan. Sastanak je trajao više od tri sata i to dovoljno govori da to nije bila samo kurtoazna posjeta u smislu “hajde da se uslikamo, pa idemo nazad”. Razgovaralo se o mnogim temama, od ekonomije, projekata, pa do regionalnog povezivanja. Dogovorili smo osnivanje jednog mađarskog fonda u Srpskoj, koji će imati na raspolaganju negdje oko 100 miliona evra. To će biti bespovratna sredstva, koja će se dijeliti malim i srednjim preduzećima na prostoru Srpske, kako bi oni što više unaprijedili svoje poslovanje i zaposlili nove radnike. Govorilo se i određenim investicionim projektima u sferi energetike, prerađivačke industrije i slično. Bilo je još mnogo stvari, koje sada u suštini nisu za javnost i medije.
(Banjaluka.net)
