Iako bi bilo logično da u ljetnim danima domaći proizvođači odlično zarade od prodaje malina, to nije slučaj sa prijedorskim voćarima koji uzgajaju ovo voće, karakteristično za naše podneblje.
Oni su suočeni sa dvije ozbiljne nevolje. Prvi problem je činjenica da u ovom kraju ne postoji hladnjača za voće, zbog čega maline gube značajan dio tržišne vrijednosti.
Prvi čovjek grada Prijedora Milenko Đaković obećao je da će se Gradska uprava založiti da se nabavi hladnjača, koja bi svim voćarima, pa i malinarima, bila od velike koristi.
– Riječ je o hladnjači od 400 tona, čija je izgradnja planirana u selu Niševići, gdje postoji objekat koji bi trebalo pripremiti i popuniti opremom za tu namjenu. Još nije u potpunosti utvrđena cijena, kreće se od 300.000 do 1.000.000 KM – rekao je Đaković.
Propali su svi pokušaji Gradske uprave da dođe do donatorskih sredstava za kupovinu hladnjače, a voćari nisu u mogućnosti da izdvoje značajna sredstva za njenu nabavku. Rješenje će se, kako je naveo Đaković, najvjerovatnije naći u kreditu, u kojem će učestvovati i Grad i voćari.
Ako se hendikep sa hladnjačom označi kao uzrok, onda je očekivana i žalosna posljedica, u vidu niske otkupne cijene malina.
Proteklih nekoliko godina, otkupna cijena maline u prijedorskom kraju kretala se oko 3,30 KM po kilogramu, da bi ove godine došlo do poremećaja na tržištu, pa je taj iznos više nego prepolovljen. Po grubim kalkulacijama, jedna trećina otkupne cijene ide na troškove proizvodnje, jedna na plaćanje berača i svega jedna ostaje proizvođaču.
Momir Stojnić iz Marićke prošle godine je počeo da proizvodi maline na parceli od jednog dunuma. U proizvodnju je, kako kaže, uključena njegova četvoročlana porodica.
– Ove godine već sam počeo sa ubiranjem prvog roda. Bio je dobar, tako da mogu biti zadovoljan. Valjalo bi da je otkupna cijena bolja, ali nismo u prilici da biramo kupce. Trebalo bi da se stane na kraj ovom problemu, jer ljudi su vrijedni i radni, imaju pogodne uslove za uzgoj maline kod svoje kuće i voljeli bi nešto da zarade – rekao je Stojnić.
Mladi proizvođač iz Rakelića, Nebojša Šodić, takođe ima pogodno zemljište, te se odlučio za uzgoj malina. Za početak, krenuo je sa dva dunuma, imao je dobar rod, ali se i on susreo sa problemom – gdje odlagati višak malina koje nije ugovorio za tržište.
– Nešto sam ugovorio za prodaju po solidnoj cijeni, a ostatak sam morao da prodam po cijeni 1,40 KM čovjeku iz susjednog sela koji raspolaže sa pogodnom halom za odlaganje malina, samo da mi ne propadaju. Nije vam svejedno gledati kako vam propada sav trud koji uložite u nešto. Kada sve saberem i oduzmem, nisam uspio da povratim uloženo – dodaje ovaj mladić.
Članovi Udruženja voćara Prijedor uspjeli su da dogovore saradnju sa „Prijedorčankom“, fabrikom za preradu voća, koja je pokazala zainteresovanost da otkupi industrijske klase voća.
– Generalno, otkupnom cijenom ne možemo biti zadovoljni. Saslušali su nas u „Prijedorčanki“ i vidjeli da smo u nezgodnoj situaciji, pa su nam izašli u susret, dajući cijenu od 1,8 KM po kilogramu. Ona nije dovoljna za normalnu proizvodnju, ali je bolja nego lani – rekao je Mladen Marjanović, predsjednik Udruženja voćara Prijedor.
O problemima malinara raspravljano je i na okruglom stolu u Prijedoru koji je organizovao Centar za ekonomski i ruralni razvoj iz Laktaša u saradnji sa Savezom proizvođača jagodičastog voća u Bosni i Hercegovini. Predstavljeni su rezultati istraživanja tržišta, prodaje i izvoza, te stanja u organizacijama proizvođača.
Pomenut je i podatak da na području BiH ima oko 20.000 uzgajivača maline, a prošle godine je ostvarena proizvodnja od 23.000 tona. Zanimljivo je to da je BiH osma zemlja u svijetu kada je u pitanju uzgoj ovog jagodičastog voća.
– Baš zbog toga, ovaj sektor je vrijedan pažnje i dalje potpore vlasti, kako bi se zadržala ta pozicija i ostvarila još bolja, što znači da otkupna cijena maline mora biti zadovoljavajuća za voćare – rekao je Armin Kurbegović iz Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH.
Nema dileme, uzgajivači su jači na tržištu ukoliko zajednički nastupaju.
– Proizvođači moraju da se udružuju na lokalnom nivou, a da to udruživanje kasnije prerasta u savez. Pregovori sa otkupljivačima i institucijama su mnogo uspješniji ukoliko je onaj ko pregovara reprezentativniji. S tim u vezi, jako je važno da imamo reprezentivna udružanja i savez, kako bismo zajednički nastupali i poboljšali stanje na terenu – rekla je Ivana Paić iz Centra za ekonomski i ruralni razvoj.
Na području Prijedora ima oko 60 uzgajivača jagodičastog voća, koji i ove godine, osim što gledaju u nebo, muku muče sa problemom otkupa.
(M. Stegić, opcija.net)
