• Početna
  • Vijesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Svijet
  • Politika
    • Srpska
    • BiH
    • Regija
    • Kolumne
  • Biznis
    • Finansije
    • Privreda
    • Tehnologija
  • Magazin
    • Kultura
    • Showbiz
    • Lifestyle
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Ostalo
Opcija
Opcija
  • Početna
  • Vijesti
    • Društvo
    • Hronika
    • Svijet
  • Politika
    • Srpska
    • BiH
    • Regija
    • Kolumne
  • Biznis
    • Finansije
    • Privreda
    • Tehnologija
  • Magazin
    • Kultura
    • Showbiz
    • Lifestyle
  • Sport
    • Fudbal
    • Košarka
    • Ostalo
Početna
Pocetna

Umro fizičar Stiven Hoking

14-03-2018 Pocetna, Svijet, Vijesti

Engleski i svjetski poznati teoretski fizičar Stiven Hoking umro je danas u 77. godini, saopštila je njegova porodica.

“Bio je veliki naučnik i izuzetan čovjek čiji će rad i zaostavština živjeti mnogo godina”, navela su u saopštenju njegova djeca Lusi, Robert i Tim.

Hoking je, kako je saopšteno, preminuo u ranim jutarnjim satima u svojoj kući u Kembridžu, javio je BBC.

Stiven Vilijam Hoking rođen je 8. januara 1942. godine. Unaprijedio je razumijevanje prostora, vremena i prostor-vreme singulariteta.

Britanski naučnik stekao je svjetsku slavu zbog svog rada na crnim rupama i teoriji relativiteta, a iza sebe je ostavio niz djela od kojih je najpoznatija knjiga “Kratka istorija vremena”.

Hoking je tokom karijere razotrkio neke od najzamršenijih tajni kosmosa.

Diplomirao je fiziku na Oksfordu, a potom je s temom iz teorije relativnosti doktorirao na Kembridžu, gdje je nastavio akademsku karijeru.

Sa 22 godine, kao studentu, dijagnositkovana mu je izuzetno progresivna neuromotorička bolest koja veoma onesposobljuje i ograničava kretanje i govor.

U pitanju je amiotrofna lateralna skleroza (ALS) zbog koje je veći deo života proveo u kolicima, potpuno nepokretan, primoran da komunicira pomoću kompjutera i glasovnog sintizajzera.

Tada su mu lekari davali samo nekoliko godina života.

Hoking je, međutim, pobijedio tešku fizičku onesposobljenost i više od pet decenija davao izuzetan doprinos fizici i matematici.

Postao je član Kraljevskog društva 1974, profesor matematike 1979.

Poznat je po doprinosima na poljima kosmologije i kvantne gravitacije, posebno u kontekstu crnih rupa, kao i po popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru

Najpopularnije djelo mu je naučni bestseler “Kratka istorija vremena” (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog “Sandej tajmsa”, gdje se zadržao rekordne 237 nedelje.

Njegov život ekranizovan je filmom iz 2014. godine “Teorija svega”, u kojem je glavnu ulogu imao Edi Redmejn.

Godine 1989. postao je počasni pratilac kraljice.

Neostvareni san mu je bio da odleti u svemir.

(Agencije)

Komentari
Facebook Twitter Google+ LinkedIn Pinterest
Povezani članci
Povodom 82 godine od zvjerskog stradanja: Služen parastos u banjalučkom naselju za 52 učenika šargovačke škole

Povodom 82 godine od zvjerskog stradanja: Služen parastos u banjalučkom naselju za 52 učenika šargovačke škole

Februar 7th, 2024
Optužena tri inspektora Poreske uprave RS, evo za šta ih terete

Optužena tri inspektora Poreske uprave RS, evo za šta ih terete

Februar 7th, 2024
Žena i dijete povrijeđeni u saobraćajnoj nezgodi u Banjaluci

Žena i dijete povrijeđeni u saobraćajnoj nezgodi u Banjaluci

Februar 7th, 2024


Najčitanije


    Vremenska prognoza Banja Luka | Impressum
    © Opcija 2020. Sva prava zadržana.