Od knjiženja vojne i državne imovine u Republici Srpskoj na državu BiH neće biti ništa sve dok parlament Bosne i Hercegovine ne donese odgovarajuće zakone, što je malo vjerovatno da će se desiti s obzirom na potpuno različite stavove po ovom pitanju.
Posljednje dvije odluke Ustavnog suda BiH u vezi s vojnom imovinom na lokacijama u Foči i Trebinju još jednom su, po ko zna koji put, izazvale raspravu unutar BiH. S jedne strane, uglavnom bošnjački političari isticali su da je Ustavni sud BiH još jednom rekao da ta imovina pripada državi BiH i da se mora uknjižiti na Ministarstvo odbrane BiH, dok su s druge strane u Republici Srpskoj naglasili da od toga neće biti ništa i da Srpska neće dozvoliti to knjiženje jer BiH po njihovom tumačenju nema imovinu.
Ono što je činjenica, kada je riječ o lokacijama u Foči i Trebinju, jeste da Ustavni sud BiH nije odlučio o statusu te imovine niti je rekao da se ona knjiži ili ne knjiži, što je potvrdio i sam Zlatko Knežević, predsjednik Ustavnog suda BiH. On je kazao da je Ustavni sud BiH konkretno o lokacijama u Foči i Trebinju rekao da je sve vraćeno na ponovno odlučivanje nižim sudovima i to isključivo iz procesnih razloga, te da u tim predmetima uopšte nije odlučivano u meritumu.
“Postoji u Ugovoru o sukcesiji dio koji kaže da će nadležni zakonodavni organ donijeti zakon o ukupnoj priči o državnoj imovini i ukupnoj priči o vojnoj imovini. Zakonodavna tijela ne obavljaju svoju funkciju, a onda se to prebacuje na Ustavni sud, koji je u određenim situacijama prisiljen da tumači i glasanjem utvrđuje ovako ili onako”, rekao je Knežević, istovremeno dodajući da je teritorija RS jedinstvena, nedjeljiva i garantovana Ustavom te da ne postoji mogućnost da se ona umanji.
Praktično, i sam Knežević je potvrdio da je potreban zakon o knjiženju i vojne i državne imovine, što nije sporno nikome, ni Bošnjacima ni Srbima u BiH, međutim na ovaj zakon se gleda potpuno različito.
Dušanka Majkić, delegat Srba u Domu naroda BiH, kaže da su zakoni jedino rješenje te da sve ostalo ne pije vodu kada je riječ o vojnoj, ali i državnoj imovini.
“Zakonom se mora urediti ta oblast i samo u tom slučaju bi to moglo biti održivo. Ovo što se dešava je pokušaj da se nešto iznudi i poprijeko napravi. Naš stav je da tražimo da se konkretna materija uredi zakonom”, rekla je Majkićeva za “Nezavisne”, dodajući da bi bilo logično, recimo, i da ako se broj vojnika i vojska smanjuju da se smanjuju i lokacije koje su im potrebne.
S druge strane, Edin Ramić, poslanik SDA u Narodnoj skupštini RS, kaže za “Nezavisne”, da je o vojnoj i državnoj imovini sve jasno i da ona pripada državi BiH, što je još ranije po apelaciji Sulejmana Tihića, bivšeg predsjednika te stranke, rekao i Ustavni sud BiH.
“Sve se može riješiti u parlamentu BiH s nekoliko članova zakona na način da sva imovina bude državna pa da se onda po sporazumu stavlja na raspolaganje opštinama, gradovima, entitetima… Ta imovina ne može preći na Republiku Srpsku, može preći samo na BiH, pa onda BiH može davati entitetima, Brčko distriktu, opštinama… Do tog zakona ćemo doći kada ljudi spale iluzije da ne žive u državi Republici Srpskoj nego u entitetu Bosne i Hercegovine”, rekao je Ramić.
(Nezavisne)
