U naredne tri godine u Republici Srpskoj je planirana realizacija investicionih projekata u vrijednosti od 854.487.234 KM, navodi se u Prijedlogu programa javnih investicija RS za period 2018-2020. godine.
Najveće investicije planirane su u energetiku, te sektore saobraćajne infrastrukture, poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, izbjeglica i raseljenih lica i zdravstva.
Ulaganja u navedene sektore iznose 89,12 odsto ukupnih planiranih ulaganja u narednom trogodišnjem periodu.
Gledajući po oblastima, dominiraju ulaganja u transport s iznosom investicija od 189.870.369 KM gdje se većina odnosi na drumski transport.
Najzahtjevniji projekti su izgradnja autoputa Banjaluka – Doboj, gdje će se u ovoj godini utrošiti više od 120 miliona maraka, te izgradnja mosta na rijeci Savi s ukupnom vrijednošću ulaganja od 41 milion KM, gdje su sva ulaganja planirana u ovoj i narednoj godini.
U sektoru proizvodnje i snabdijevanja energijom planirana su ulaganja od 171.530.177 KM, od kojih će najviše biti utrošeno u izgradnju vjetroelektrane Hrgud, čija je ukupna vrijednost 125.740.311 KM, te revitalizaciju HE Trebinje, vrijednu 20,4 miliona maraka, kao i nastavak izgradnje hidroenergetskog postrojenja Dabar, gdje će biti uloženo 18 miliona maraka.
Kada je u pitanju pomoć u rekonstrukciji i obnovi, ona će iznositi blizu 130 miliona maraka, a najveći ukupni iznos investicija u ovom sektoru odnosi se na Projekat zatvaranja kolektivnih centara i alternativnih smještaja putem osiguranja javnih stambenih rješenja, čija je ukupna vrijednost 57 miliona KM gdje je dio novca već uložen u prošloj godini, kao i Regionalni program stambenog zbrinjavanja u koji je planirano uložiti 34 miliona KM.
U sektoru zaštite okoline dominira projekat izgradnje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TE Ugljevik, vrijednog 202 miliona KM, za koji je planirano da se završi u 2019. godini i do tada uloži 88,3 miliona KM. U oblasti zdravstva su planirane investicije od 68,5 miliona KM, a u sektor vodosnabdijevanja i sanitacije 64,8 maraka.
Značajna ulaganja planirana su i u Vladin sektor i civilno društvo s ukupnom vrijednošću investicija od 42,76 miliona maraka.
“Najveće učešće u finansiranju investicionih projekata imaju ino-sredstva, i to 77,51%, dok domaća učestvuju sa 22,49 odsto”, navodi se u dokumentu.
Posebna pažnja u prijedlogu programa je posvećena projektima bez obezbijeđenog izvora finansiranja, a čija je vrijednost 7,6 milijardi maraka.
Finansijski najzahtjevniji je projekat izgradnje mreže autoputeva Banjaluka – Mliništa, za koji je samo u prvoj fazi neophodno pronaći 1,17 milijardi maraka, a odmah iza njega projekat izgradnje brzog puta Istočno Sarajevo – Sokolac – Rogatica – Ustiprača – Vardište u vrijednosti od milijardu KM.
Tu je i projekat izgradnje transportnog gasovoda Novo Selo – Bijeljina – Banjaluka – Novi Grad i elektrane/toplane na gas, vrijednog skoro tri milijarde KM.
Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci i ekonomski analitičar, kaže kako javne investicije imaju direktan uticaj na životni standard, kako kroz plate i doprinose radnika koji rade na realizaciji projekata, tako i kroz dobit i porez, gdje u konačnom raste domaći proizvod.
“Javne investicije su specifične po tome što postoji jasna podrška javnog sektora i to je klasičan model pokušaja podsticaja investicija jer bez njih je nemoguće očekivati rast buduće potrošnje, a samim tim i rast životnog standarda”, kazao je Radivojac.
(Nezavisne)
