Analiza tržišta rada u BiH za 2017. godinu i prva tri mjeseca 2018. pokazuje trend povećanja broja oglasa i otvorenih radnih mjesta. U 2017. za 14%, u 2018. za 20 % kada su u pitanju oglasi, a 1% u 2017. godini i 35% u prvom kvartalu 2018. kada su u pitanju otvorena radna mjesta, navode iz portala Posao.ba.
Više od 1/3 oglasa na portalu Posao.ba nudi zaposlenje u Sarajevu, a slijede ga Banjaluka, Tuzla, Mostar i Zenica. U 2016. godini su poslovi u inostranstvu oglašeni čak u 5% oglasa, dok je u 2017. godini taj udio nešto veći i iznosi 5.5% a u 1. kvartalu 2018. godine iznosi čak 10%.
U 2017. godini ovo su bila najtraženija zanimanja:
1. Prodavač/ica – Trgovac/Trgovkinja
2. Call-agent/ica (agent u pozivnom centru)
3. Komercijalista/ica i unapređivač/ica prodaje
4. Vozač/ica
5. Konobar/ica – Šanker/ica
6. Programer/ka – Software developer
7. Kuhar/ica
8. Medicinski tehničar/medicinska sestra
9. Računovođa i finansijski/a službenik/ca
10. Bravar/Bravarka
Prema potražnji, kao i u prethodnim godinama, prva mjesta su rezervisana za prodajna zanimanja, potom slijedi sektor ugostiteljstva a na šestom mjestu je zanimanje programer/software developer. U 2016. je vladao trend u potražnji za online saradnicima kao i stjuardima/stjuardesama, što u 2017. u top 10 najtraženijih zanimanja nije slučaj.
A u prvom kvartalu 2018.godine, TOP 10 najtraženijih zanimanja su sljedeća:
1. Call-agent/ica
2. Radnik/ca u proizvodnji
3. Vozač/ca
4. Konobar/ica – Šanker/ica
5. Komercijalista/ca-unapređivač/ca prodaje
6. Prodavač/ca-trgovac/trgovkinja
7. Kuhar/ca
8. Programer/ka – Software developer
9. Monter/ka u građevini
10. Sobar/ica
Došlo je do velikih promjena u listi prvih deset najtraženijih zanimanja: zanimanje call centar operatera/ki se u 2018. (prvi kvartal) nalazi na prvom mjestu ove liste dok je to mjesto u zadnjih nekoliko godina bilo isključivo rezervisano za prodajna zanimanja (prodavač, komercijalista). Čak tri zanimanja iz sektora ugostiteljstva našlo se na ovoj listi: konobar/šanker, kuhar/ica i sobar/ica. To možemo tumačiti i porastom potražnje iz inostranstva, ali i ogromnim rastom sektora turizma i ugostiteljstva u BiH.
Na drugom mjestu ove liste nalazi se zanimanje radnik u proizvodnji a to se zanimanje prvi put našlo na ovoj listi iako je još u 2017. primijećena povećana potražnja, što tumačimo rastom industrijske proizvodnje u BiH i samim tim potražnje za radnicima.
Zanimanje programer/ka-software developer se nalazilo na vrhu ove liste u proteklih nekoliko godina, dok je u 2017. i 2018. palo ispod 5. mjesta.
Stručna predviđanja
S obzirom na stalni trend rasta broja oglasa i otvorenih radnih mjesta u protekle 3 godine te u prvom kvartalu 2018., i imajući u vidu kretanja na tržištu, očekuje se da će do kraja 2018. godine doći do povećanja potražnje za zaposlenicima do 20% u odnosu na prethodnu godinu.
Prema svim analizama, očekuje se povećan broj oglasa za zapošljavanje iz inostranstva i to do 15% do kraja 2018. godine. Također, problem sa nedostatkom radne snage u turizmu, ugostiteljstvu i građevinarstvu, posebno u regionu, pokazuje da će trend povećanja broja oglasa rasti.
„Ako uzmemo Hrvatsku za primjer, kvota za novo zapošljavanje stranaca je povećana sa 5.211 u 2017. na 21.210 u 2018, i to najvećim dijelom za pomenute sektore (turizam i ugostiteljstvo, građevinarstvo). Također, Hrvatska će pokušati osigurati još i veći broj dostupnih radnika mimo kvotnog režima. S druge strane, u Sloveniji odavno ne prakticiraju strogi kvotni režim, nego se, u slučaju kada preko tamošnjeg zavoda za zapošljavanje ne nađu radnike u sedam dana, poseže za stranima, tako da u 2017. i 2018. bilježimo povećan broj oglasa i iz Slovenije.“, potvrdila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica Projekata u Kolektivu.
Na osnovu analize, stručnjaci iz Kolektiva, a nakon pregleda oglasa na portalu Posao,ba, zaključuju da raste potražnja za radnicima u proizvodnji, turizmu i ugostiteljstvu, transportu a s druge strane broj prijava na te poslove je manji u odnosu na prosječan broj prijava. Kao i u prethodnim godinama, postoji velika potražnja za software developerima-programerima ali broj dostupnih stručnjaka u tom sektoru je sve manji te se ova kategorija po broju prijava također nalazi među onima ispod prosjeka.
Ajanović-Hajdarpašić dodaje i da se generalno može govoriti o velikim pomijeranjima na tržištu rada, gdje je nedostatak obučene radne snage, odnosno nedostatak vještina, sve veći (što zbog neusklađenog obrazovnog sistema, nedostatka prakse ali i odlaska ljudi u inostranstvo) te poslodavci sve teže dolaze do potrebnog kadra.
(N1)
