Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, rekao je da ne vidi nijedan razlog da se odgađa usvajanje revidirane Strategije za vođenje sudskih procesa u svim predmetima ratnih zločina, jer ona iz 2008. godine nije validna.
Tegeltija je naveo da ga niko nije zvanično informisao o razlozima pomjeranja roka za usvajanje.
“Nejasno mi je zašto nije usvojena sa obzirom na to da je usaglašena”, rekao je Tegeltija za “Politiku”.
Tegeltija je istakao da je postavljanje 2023. godine, kao krajnjeg roka za stavljanje tačke na sudsko istraživanje svih ratnih zločina u BiH, najvažniji strateški cilj.
Prema njegovim riječima, ništa manje nije važno i to da će, u skladu sa novim kriterijumima za ocjenu složenosti predmeta, jedan broj, najmanje 200, biti ustupljen entitetskim pravosudnim institucijama što bi dovelo do rasterećenja Tužilaštva BiH.
U Tužilaštvu BiH postoji više od 550 neriješenih predmeta ratnih zločina u kojima je imenovano oko 4.500 poznatih počinilaca i isto toliko predmeta u kojim počinilac nije poznat.
U prvoj grupi su “slučajevi” teških zločina nad Srbima u Podrinju, Tuzli, na širem području Sarajeva, u Sijekovcu, Bihaćkoj krajini i u Mrkonjić Gradu.
Grubeša: Nema ulaska u EU sa neriješenim predmetima ratnih zločina
Ministar pravde BiH Josip Grubeša izjavio je da se sa neriješenim predmetima ratnih zločina ne može tvrditi da je BiH spremna za ulazak u EU.
Grubeša je istakao da je potpuno jasno da je završetak ovog dugogodišnjeg procesa izuzetno značajan za sve u BiH.
“Dok se taj proces ne okonča ne možemo ni pomisliti, a kamoli tvrditi da je BiH zemlja vladavine prava i da je spremna za ulazak u BiH, kada i 23 godine nakon rata još nismo osudili sve počinioce najtežnih krivičnih djela, bez obzira na njihovu nacionalnost”, rekao je Grubeša za “Dnevni avaz”.
Grubeša je napomenuo da je Evropska komisija pozdravila donošenje revidirane Strategije za rad na predmetima ratnih zločina i da očekuje njeno usvajanje u Savjetu ministara BiH.
Prema njegovim riječima, ova revidirana strategija od izuzetnog je značaja za BiH, jer je postavila nove ciljeve i metode koji bi do 2023. godine trebalo da dovedu do završetka dugotrajnog procesuiranja predmeta ratnih zločina.
Ministar pravde BiH je objasnio da strategija predviđa da se određeni predmeti prepuste entitetskom pravosuđu, te da su predloženi jasni i precizni kriterijumi koji bi doveli do prebacivanja manje složenih predmeta na pravosuđe entiteta i Brčko distrikta.
On je napomenuo da revidirana strategija predviđa da će Tužilaštvo BiH u roku od 30 dana od dana usvajanja ažurirati postojeću evidenciju predmeta ratnih zločina i izvršiti njihovu kategorizaciju na složene i manje složene predmete.
Grubeša smatra da svako odugovlačenje u donošenju ovog akta neće ostaviti pozitivan utisak o BiH.
(Srna)
