Šta kada vas uhvati grč, da li smijete u vodu punog ili praznog stomaka, koliko dugo možete da budete u vodi. Ovo su samo neka od važnih pitanja na koja treba da obratimo pažnju kako bi boravak na kupalištima protekao bez posljedica.
Šta je od toga istina, a šta zabluda, kada je u pitanju bezbjedno kupanje, objasnio je doktor Moma Jakovljević za Blic. On savjetuje i na šta sve treba da pazimo i kojih pravila da se pridržavamo.
– Osnova svega je balans u organizmu. Čovjek se adaptira na podneblje, na primjer na život u planini pod snijegom ili život u toplijim krajevima. Mijenjanje sredine i životnih navika zahtijeva postepenu adaptaciju, trening na nove temperaturne uslove, nadmorsku visinu, ishranu. Sve što je naglo i bez pripreme uvodi organizam u novu nenaviknutu promjenu. Mlađi su izdržljiviji, a stariji brže stradaju – upozorava dr Jakovljević.
Da li smijemo u vodu punog stomaka?
Za mlađe osobe, koje su zdrave, ulazak u vodu sa punim stomakom nije opasan, dok se to uopće ne savjetuje kada su u pitanju stariji. To pogotovo važi za ljude u 50-tim i 60-tim godinama, koji i ne znaju da imaju zakrčene krvne sudove, na primjer na vratu. Tada može da se desi da dođe do problema sa cirkulacijom, a samim tim i do poremećaja rada srca i krvnih sudova. Zato je bolje otići u vodu, pa nakon toga pojesti nešto.
Da li je preporučljivo utrčati u vodu ili ulaziti postepeno?
Kada su visoke temperature, kao što je to sada, u vodu je potrebno ulaziti polako. Ukoliko se naglo uskoči u hladniju vodu može doći do grčenja mišića, sužavanja krvnih sudova i na kraju do infarkta i to dok ste u vodi, što je veoma opasno. Zato je potrebno postepeno se navikavati na temperaturu vode, jer krvni sudovi imaju svoju širinu, a mišići svoj tonus, koji se također polako adaptiraju na temperaturu vode.
Kombinacija sunčanja, kupanja i konzumiranja alkohola
Zbog toga što su se kupali u alkoholiziranom stanju, mnogi su se udavili. Kada ste pod dejstvom alkohola šire se krvni sudovi, dolazi do promjena u funkciji mozga, čovjek ne reagira kako treba. Na neki način remeti se balans u organizmu, od moždanih funkcija do cirkulacije, kada ne mogu objektivno da se prepoznaju opasne situacije, jer se opušteno osjeća.
Nije preporučljivo ulaziti u vodu ni u pripitom ni u pijanom stanju.
Koliko dugo smijete da se budete u vodi?
Sve zavisi od temperature vazduha i vode, debljine kože i masnog tkiva. Koliko će neko vremenski provesti u vodi je individualna stvar, a isto važi i kada su djeca u pitanju. Stručnjaci savjetuju da dijete ne morate da tjerate iz vode ako se lijepo igra i vidite da mu to prija. Problem je ako dijete dugo sjedi u vodi i ako mu pomodre prsti i usne.
Znači, ono o čemu roditelji moraju da vode računa je da dijete bude aktivno u vodi. Poslije kupanja u moru obavezno je tuširanje, jer, bez obzira na to koliko je slana voda korisna, dijete može da se ojede.
Šta raditi kada vas uhvati grč?
Grč u nozi javlja se iznenada, bez najave i kao hitac pogađa najčešće mišić na listu koji se bolno zgrči. Prema procjenama, oko 40 posto ljudi povremeno ima grčeve u nogama, naročito sportisti, žene, trudnice i starije osobe. Najčešće se javlja kada dođe do premora mišića ili ako je voda hladna. Istezanje i masaža zahvaćenog područja je prvo što treba da se uradi. Potrebno je istegnuti nogu, odnosno prste na nogama povući ka naprijed. Ipak, obavezno je pronaći pomoć da biste izašli napolje, pa ako ste podložni ovakvim situacijama, nemojte plivati daleko od obale, naročito ne sami.
Bezbjedno ronjenje
Najbolje je da svako osluškuje svoje tijelo i prepozna svoje mogućnosti. Naime, koliko će neko moći da izdrži bez vazduha zavisi od istreniranosti i snage organizma. Isto važi i kada je dubina u pitanju. Neko već pri maloj dubini osjeti pritisak u ušima, dok su drugi izdržljiviji. Sam organizam daje signale kada se nalazi u situaciji na koje nije navikao.
Slušajte svoje tijelo i ne forsirajte ga. .
(Blic)
