Američki zvaničnik koji je izazvao mnogo bure svojim izjavama, Brajan Hojt Ji, nije više na spisku zaposlenih u Stejt departmentu, piše Sputnjik.
Taj portal takođe navodi i da je sam Hojt Ji, u intervjuu grčkim medijima, rekao i da nije doneSENA nikakva odluka o njegovom imenovanju na mJesto ambasadora u neku od država Balkana, o čemu se spekulisalo dosta u srpskim medijima.
Naime, prvo se pominjalo da će biti postavljen za ambasadora SAD u Makedoniji, da bi se potom pojavila informacija da bi mogao biti postavljen na čelo ambasade u BiH, što je u Srbiji protumačeno kao poseban oprez zbog brojnih neriješenih pitanja između Srbije i BiH, ali i Republike Srpske.
Nakon vijesti o mogućem novom zaposlenju Hojta Jia međutim, pojavila se i ona da više nije na funkciji u Stejt departmentu, u okviru koje je obilazio Zapadni Balkan i sa svojim izjavama, poput onih da Srbija mora da izabere na kojoj stolici će sjediti, izazvao pravu pometnju. Zbog toga je u dijelu političke javnosti percipiran i kao “donosilac ucjena” američke administracije.
Međutim, kako navodi Sputnjik, sada ispada da sve ono što je rekao Hojt ji nije zvaničan stav Amerike. Predsjednik RS Milorad Dodik je čak rekao i da je Hojt Ji zapravo “izbačen iz Stejt departmenta”. Dodik je izjavio i da je Ji “lagao ovdašnjim medijima da je lično podnio ostavku, kako ne bi izgubio kredibilitet ’moćnog državnika‘”.
Da Ji neće biti, kako se ranije najavljivalo, ambasador ni u Bosni i Hercegovini, ni u Makedoniji, potvrdio je za Sputnjik i istoričar Aleksandar Raković, napominjući da njegovog imena nema više na spisku zaposlenih u Stejt departmentu. Osim toga, Raković je napomenuo da je očito utvrđeno da je njegova politika prema balkanskim zemljama bila štetna, kao i da je od zemalja koje treba da naprave saveznike Amerike, napravio oponente.
“Izazvao je samo konflikte i provocirao vlade država na Balkanu. Ji je, inače, bio u šestom rangu u američkoj diplomatiji, što znači da neko ko je tako nisko pozicioniran ne može da postane diplomata. Da bi to postao, morao je prethodno da napreduje nekoliko koraka u hijerarhiji”, naglašava Raković.
On napominje i da je očigledno da je Ji imao ovakve pretenzije, ali takođe podsjeća i da je američki autor Majk Gonzales, koji radi za “Heritidž fondaciju” i koji je prvi objavio informaciju o Jijovoj ostavci, ostavku povezao sa pismom iz kabineta državnog sekretara Amerike Reksa Tilersona, u kome kaže da su upravo od zemalja, kojima je trebalo pružiti ruku, napravljeni novi suparnici.
“Brajan Hojt Ji nas vjerovatno više neće posjetiti, osim kao građansko lice. On je drugi čovjek u nizu koji je ’smaknut‘ sa pozicije na kojoj je bio, a koji je učestvovao u direktnom uvlačenju Crne Gore u NATO. Prije toga je smijenjen Majkl Karpenter, po dolasku Trampove vlasti, a Gonzales, pomenuti autor, piše da se Hojt Ji jednostavno ’provukao‘ tokom 2017. godine i da je našao ’luft da djeluje po onoj staroj klintonističkoj politici‘, a da je sada u skladu sa promjenama američke spoljne politike postao — nepoželjna osoba. Ji je sada vjerovatno razočaran i to je bio razlog zašto je on podnio ostavku. Sada ga više nema na spisku zaposlenih u Stejt departmentu. Dakle, on je ili otišao ili su ga, da kažemo, nove američke vlasti najurile sa tog mjesta”, objašnjava Raković.
Raković napominje da kada se podnosi ostavka na funkciju koju je Ji imao, to znači samo jedno — da niste zadovoljni politikom.
“To, da će biti ambasador negdje na Balkanu, vjerovatno je on pustio kao vijest, ili ’američka duboka država‘. Međutim, prije nekih mjesec dana je dao grčkim medijima intervju u kojem je sâm demantovao da će na Balkanu biti ambasador u bilo kojoj zemlji i da Stejt department nije donio takvu odluku. Dakle, nismo dovoljno pratili šta se pisalo i pričalo, već smo po inerciji govorili da će postati ambasador u Makedoniji ili Bosni, što su očito bili neki luft baloni. U svakom slučaju, njega ovde nećemo gledati. A neće ga gledati ni u Stejt departmentu, jer ga na spisku zaposlenih tamo nema. Američka politika mijenja svoj program prema zemljama u kojima su ’tipovi‘ kao što je Ji napravio haos i izazivao vlade koje su mu bile domaćini, među kojima je bila i naša. On je nastupao sa pozicije gole sile i govorio da dolazi u ime Amerike. Međutim, poslije teksta pomenutog Gozalesa, sada vidimo da je zapravo Brajan Hojt Ji pronašao prazan prostor u kome je po inerciji djelovao prema balkanskim državama i tu je radio koliko god je mogao. Ali, neko mu je postavio rampu”, rekao je Raković.
Sagovornik Sputnjika kaže da je još rano spekulisati ko bi mogao da ga naslijedi, iako se već spominje nekoliko imena. Međutim, kako dodaje, ko god da dođe, moraće da sprovodi politiku američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog državnog sekretara Reksa Tilersona, a ne da pravi haos i izaziva vlade koje su mu domaćini.
(Sputnjik, B92)
