Iako na račun regularnosti procesa, od samog početka, svakodnevno pristižu primjedbe, imenovanje novog direktora SIPA, kako sada stvari stoje, neće sačekati da bude formiran novi saziv Savjeta ministara BiH.
Nezavisni odbor Parlamenta BiH, na sjednici zakazanoj za ponedjeljak, 21. oktobar, ipak će utvrditi rang-liste kandidata prijavljenih za izbor novog direktora Agencije za istragu i zaštitu (SIPA).
Tada bi trebalo da budu obavljeni i intervjui sa potencijalnim kandidatima, direktorom Policije Republike Srpske Darkom Ćulumom, bivšim direktorom Sipe Goranom Zupcem, policijskim službenikom iz Trebinja Žarkom Laketom, te aktuelnim direktorom Sipe Pericom Stanićem. Prijavu je prvobitno poslao i policajac iz Banjaluke Njegoš Јovanović, ali Nezavisni odbor je odbio ovu prijavu, uz obrazloženje da ona nije uredno poslata.
Glavni povod za sporenje nalazi se u činjenici da, i godinu dana nakon izbora u BiH, Parlament BiH nije formirao Savjet ministara, koji bi u ovom procesu trebalo da ima glavnu ulogu i završnu riječ, što ide na ruku kandidatima bliskim ministrima, koji bi dalje trebalo da odlučuju o njihovoj sudbini.
Ni zakonodavstvo BiH nije predvidjelo ovakvu situaciju, pa Nezavisni odbor Parlamenta BiH i u tehničkom mandatu, bar formalno, zadržava legalitet za obavljanje ove nadležnosti, dok legitimitet i dalje ostaje pod znakom pitanja.
U jasnim okolnostima, procedura nalaže precizne korake, kojih će se, izgleda, pridržavati i sadašnji nadležni organi, iako su u tehničkom mandatu. Nezavisni odbor dostavlja rang-listu ministru bezbjednosti u Savjetu ministara u tehničkom mandatu Draganu Mektiću koji je, prema zakonom predviđenim procedurama, dostavlja Savjetu ministara, a ovaj organ imenuje novog direktora ove policijske agencije.
Aktuelnom direktoru SIPA Perici Staniću četvorogodišnji mandat ističe 5. novembra, dok je imenovanje novog, prema riječima zamjenika predsjednika Nezavisnog odbora Enesa Obralije, u rukama Savjeta ministara.
„Rang-listu kandidata proslijedićemo ministru bezbjednosti BiH. On sa naše rang-liste bira kandidata koga će predložiti Savjetu ministara i to ne mora biti prvorangirani, a šta će Savjet ministara BiH učiniti, do njih je. Ukoliko Mektić u roku od 15 dana ne predloži Savjetu ministara ime za čelnika SIPA, mi ćemo našu kompletnu listu sa bodovima proslijediti Savjetu ministara. Dalje odluke su njihove“, rekao je ranije Obralija u razgovoru za medije.
Sama činjenica da budući imenovani direktor SIPE ne mora da bude najbolje ocijenjen kadidat, ostavlja prostor i mogućnost ministrima da daju podršku nekim od kandidata bliskom politici njihovih političkih partija.
Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta bezbjednosti u Banjoj Luci i analitičar bezbjednosnih pitanja, smatra da će trenutni saziv Nezavinsog odbora, kao jedini i nadležni organ za ove poslove upravljati ovom odlukom bez obzira na postojeću nelegitimnost.
„Nema drugog saziva Nezavisnog odbora, ni on, ni brojne komisije Predstavničkog doma, nisu konstituisane, pa će o kandidatima za direktora SIPA odlučivati postojeći Nezavisni odbor. Odbor će, shodno proceduri, ministru bezbjednosti BiH Draganu Mektiću predložiti nekoliko kandidata, a on će se opredijeliti za onog kojeg će predložiti Savjetu ministara. Nije teško pogoditi ko će to biti“, smatra Ćeranić.
On dodaje da novog direktora možemo očekivati veoma brzo, odmah po isteku mandata aktuelnom, a da će novi Savjet ministara i dalje ostati imaginarna kategorija.
Ističući da bi bilo optimalno da novog direktora imenuje Savjet ministara formiran u skladu sa posljednjom iskazanom voljom građana, Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske i šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, predlaže kompromisno rješenje.
„Da se u procesu imenovanja novog direktora SIPA želi biti biti fer, onda bi bilo logičnije da se sadašnjem direktoru produži mandat mjesec-dva, dok se ne formira novi Savjet ministara, jer novi Savjet ministara treba da postavlja te funkcionere, kao i da uradi analizu onog što su uradili prethodnici. Ovako, ispada kao da izbori nisu ni bili i da ljudi koji su suštinski izgubili na izborima i nemaju nikakav legitimitet – donose odluke. Ostaje utisak da se funkcioneri imenuju nepostojećim hatišerifom i da smo mnogo blizu bliskoistočnim pravilima, a ne evropskim“, dodaje Stevandić.
Ponovljeni scenario sa imenovanjem direktora OBA?
Već sredinom idućeg mjeseca, tačnije 19. novembra, ističe mandat i direktoru Obavještajno-bezbjednosne agencije Osmanu Mehmedagiću, a zbog podudarnosti tijela koja bi trebalo da spovedu taj proces, mnogi smatraju da bi se nezadovoljstvo oko imenovanja direktora SIPA moglo ponoviti i u ovom postupku.
„Nesumnjivo je da će se ponoviti, tu su stvari već dogovorene. Direktor OBA biće ponovo Osman Mehmedagić. Izetbegović je uspio ubijediti sagovornike u američkoj i britanskoj ambasadi da je Mehmedagić, i pored poništene diplome, najbolje rješenje za direktora, jer odlično opservira Ruse, i da je on sigurna brana ruskom uticaju u BiH“, smatra Predrag Ćeranić.
Direktora OBA imenuje i razrješava dužnosti Savjet ministara, na prijedlog predsjedavajućeg i u konsultacijama sa članovima Predsjedništva, Izvršnog obavještajnog odbora i Bezbjednosno-obavještajne komisije.
I Nenad Stevandić je mišljenja da ne treba sumnjati u ponavljanje razvoja događaja i prilikom imenovanja direktora OBA. Stevandić smatra da političke igre, predvođene koalicijom SDA-DF, prate takve procedure.
„U to uopšte ne treba sumnjati, zato što su se pristalice SDA potrudile da OBA bude potpuno van zakona, van kontrole. Nesumnjivo je da će se potruditi da istu situaciju prirede i ubuduće. Kada direktor bude imenovan, moraće da pokaže validnu diplomu, a za nekoliko mjeseci ovi u SDA potrudiće se da mu nađu neki drugi fakultet“, dodaje Stevandić.
Đukić: Postoji problem legitimiteta
Da saga koja prati proces imenovanja najviše može da našteti bezbjednosti u BiH, pri tom unoseći politikanstvo u redove bezbjednosnih agencija BiH, smatra i Petar Đukić, analitičar savremenih bezbjednosnih izazova i stručnjak za ovu oblast.
„Кada su u pitanju institucije BiH, teško je govoriti i o ustavnosti, a kamoli o zakonitosti. Ipak, institucije na nivou BiH i zakoni kojima su uspostavljene predstavljaju realnost. Što se tiče izbora direktora SIPA, sa aspekta zakonitosti samog procesa ne vidim ništa sporno. Zakonski tekst ne govori o nekakvim ograničenjima ili smanjenju djelokruga u tehničkom mandatu. Sa druge strane, svakako da postoji problem legitimiteta, jer aktuelni sastav Savjeta ministara nije odraz volje birača. Isto tako, taj organ nije dužan da se pridržava rang liste kandidata utvrđene od Nezavisnog odbora Parlamentarne skupštine. Drugim riječima, i najlošije ocijenjen kandidat može biti imenovan. To ostavlja dovoljno prostora ministrima da daju podršku kandidatu bliskom politici njihovih političkih partija”, ističe Đukić.
On smatra i da nedovoljna transparentnost u procesu prijave i rangiranja kandidata za direktore bezbjednosnih agencija može da se javi kao potencijalni uzročnik nezadovoljstva, a može da ostavi prostor za političke malverzacije na mjestima gdje nisu potrebne.
(Nevena Stanojević / banjaluka.net)
