Moramo da radimo na povećanju prihodovne strane u zdravstvu, ali i da, kroz organizaciju rada, smanjimo rashodovnu stranu, poručuje Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS.
Šeranić poručuje da se pacijenti mogu osloniti na ljekare koji rade u Republici Srpskoj te priznaje da ima odliva kadra, ali i ocjenjuje da ne odlaze samo najbolji. Najavljuje i reviziju kadra kojim zdravstvene ustanove raspolažu.
“Kada je u pitanju nemedicinski kadar, zasigurno treba napraviti reviziju, odnosno sagledati koje su potrebe neke zdravstvene ustanove za ovim kadrom. Isto tako, i za medicinski kadar treba napraviti reviziju, da vidimo koja je organizacija najbolja u smislu preraspodjele medicinskog kadra unutar zdravstvenih ustanova”, rekao je Šeranić u intervjuu za “Nezavisne”.
NN: Obišli ste dobar dio zdravstvenih ustanova u Srpskoj. Čime jeste, a čime niste zadovoljni kada je riječ o radu ovih ustanova?
ŠERANIĆ: U protekla četiri mjeseca imao sam priliku da obiđem sve republičke zdravstvene ustanove, dakle, one kojima je osnivač Vlada RS, prije svega s namjerom da se upoznam sa njihovim funkcionisanjem, u smislu toga u kojoj su fazi što se tiče njihovog poslovanja, ali i kakvi su im planovi u vezi s pitanjem razvoja. Stanjem i jesam i nisam zadovoljan. Jesam, jer vidim posvećenost, prije svega zdravstvenih radnika poslu koji obavljaju. Ima određenih stvari koji se odnose na organizaciju rada, koje ćemo gledati da popravljamo, prije svega kroz novi zakon o zdravstvenoj zaštiti, jer to su stvari koje mogu da doprinesu i smanjenju rashodovne strane, odnosno troškova, ali i povećanju prihoda. Mi smo već od direktora republičkih zdravstvenih ustanova tražili njihove pravce razvoja, odnosno da oni definišu gdje vide svoju ustanovu u naredne tri do četiri godine, kako bismo opet mogli sinhronizovano da djelujemo, prije svega kada je u pitanju edukacija zdravstvenog kadra u pojedinim ustanovama, razvoj određenih usluga te razvoj, prije svega Kliničkog centra, u smislu najkvalitetnijih i najsofisticiranijih usluga. Postoje problemi u vezi sa poslovanjem i finansijskom održivošću zdravstvenih ustanova, ali i to, naravno, ima svoje razloge. Prije svega, razlog je u tome što imamo problem sa prihodovnom stranom samog zdravstvenog sistema, koja ne može da isprati potrebe stanovništva. Moramo zajednički da radimo na povećanju prihodovne strane u zdravstvu. A, naravno, moramo i da, kroz organizaciju rada, smanjimo rashodovnu stranu. Dakle, treba raditi i na jednoj i na drugoj strani.
NN: Da li finansijski teret zdravstvu čini nemedicinski kadar?
ŠERANIĆ: Kada je u pitanju nemedicinski kadar, zasigurno treba napraviti reviziju, odnosno sagledati koje su potrebe neke zdravstvene ustanove za ovim kadrom. Isto tako, i za medicinski kadar treba napraviti reviziju i da vidimo koja je organizacija najbolja u smislu preraspodjele medicinskog kadra unutar zdravstvenih ustanova. Mi ćemo u narednom periodu napraviti analizu u vezi sa kadrom u zdravstvenim ustanovama.
NN: Javnost se s razlogom pita ko nas liječi u situaciji kada, čini se, najbolji odlaze u zemlje gdje su bolje plaćeni. Možemo li se osloniti na naše ljekare?
ŠERANIĆ: Apsolutno mislim da možemo. Priznato je i poznato da naši zdravstveni radnici, sami ste rekli, mnogo vrijede i u inostranstvu. Mislim da je sistem obrazovanja koji imamo adekvatan. Možda ne bih rekao da odlaze samo najbolji, ima njih i koji ostaju ovdje. Pojedini zasigurno odlaze i to je trend, postoji migracija zdravstvenih radnika i u Evropi, pa i kod nas. Nekad se vrlo teško boriti protiv primamljivih ugovora sa strane. Jednostavno, ljudi traže da neke svoje ambicije ispune. Smatram da treba da obezbijedimo adekvatne mogućnosti da se doktori naučno i stručno usavršavaju. Druga stvar, na čemu stvarno moramo raditi, jeste kvalitet ljudi koji završavaju prekvalifikacije. Mi ćemo morati vidjeti kako kroz sistem obrazovanja, koje je nadležno za prekvalifikacije, možemo te stvari da rješavamo.
NN: Šta ćemo s onima koje je zdravstvo već apsorbovalo kao radnu snagu?
ŠERANIĆ: Moramo raditi s njima da ih naučimo da što kvalitetnije rade, ako već nisu dosad naučeni.
NN: Da li znate da i danas postoji situacija da, kada zovemo da se naručimo za neki pregled, treba da čekamo šest mjeseci?
ŠERANIĆ: Konkretno, za šest mjeseci ne znam. Znam da postoje liste čekanja i da se čeka na pojedine preglede. Namjeravamo da što transparentnije napravimo liste čekanja i omogućimo da, shodno onim kapacitetima koje imamo, te stvari i rješavamo. Mi moramo prepoznati koje su nam bolne tačke te da pokušamo, ne samo kroz javni, već i privatni sektor, da damo odgovor na te probleme. Važno je da procijenimo hitnost i tome odgovaramo, a onom ko baš nije hitan, ostavimo mogućnost da malo sačeka.
NN: Kad to možemo očekivati?
ŠERANIĆ: Izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju će to definisati. Prema našem planu rada, sa prvom polovinom sljedeće godine idemo sa tri nova zakona – zakon o zdravstvenoj zaštiti, zakon o zdravstvenom osiguranju te zakon o evidencijama i statističkim istraživanjima. Bez izmjene zakona, što uvijek govorim, teško će biti postići zdraviju osnovu za zdravstvo.
NN: Jedan od gorućih problema su dugovanja zdravstva, i to godinama. Smanjuju li se dugovi ili se povećavaju i koliko trenutno iznose?
ŠERANIĆ: Trenutno obaveze u zdravstvu iznose milijardu i 59 miliona. To su sve obaveze koje zdravstvene ustanove imaju, bez obzira na to da li su likvidne ili nelikvidne. Dakle, imate njih koje dižu kredit da bi uložili u opremu i to predstavlja neku obavezu, ali te ustanove funkcionišu. Ovo jeste ogromna cifra, ali vi imate i ustanove koje pozitivno posluju.
NN: Od 75 ustanova, koliko ih posluje pozitivno?
ŠERANIĆ: U prošloj godini ih je pozitivno poslovalo 27. Mi imamo namjeru da kod prihodovne i rashodovne strane u narednom periodu određene stvari bolje uredimo te da zaustavimo akumuliranje novih dugova. Obaveze u zdravstvu postoje od mnogo ranije i mi ćemo u narednom periodu gledati kako tu stvar da pokušamo da izbalansiramo, odnosno da održimo isti kvalitet zdravstvene usluge i s aspekta zadovoljstva pacijenata, ali i omogućimo zdravstvenoj ustanovi da bolje posluje nego što je poslovala do sada.
(Nezavisne)
