Pregovori za rješenje mostarskog izbornog problema približavaju se kraju. Bez obzira na epilog, vrijeme je skoro isteklo ako je cilj lokalne izbore u gradu na Neretvi održati ove godine u vrijeme održavanja opštih izbora.
Vjerovatno posljednji i odlučujući sastanak planiran je za naredni četvrtak u 11 sati.
Mostarci su posljednji put birali svoju lokalnu vlast u oktobru 2008. godine jer je Ustavni sud BiH u novembru 2010. godine zatražio djelimičnu promjenu Statuta Mostara, koji je 2004. godine nametnuo tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice Paddy Ashdown, kao i izmjene Izbornog zakona BiH, ocjenjujući ih neustavnim.
U osam godina poslije presude održano je više ozbiljnijih i manje ozbiljnih pokušaja približavanja pozicija i dogovora načina provedbe mostarskih izbora. Mijenjale su se pozicije političkih stranaka, kako je vrijeme prolazilo, prezentovane desetine različitih modela, a stalno zazivana pomoć međunarodne zajednice…
Vremenska linija od presude do danas
Zanimljivo je da je HDZ u prvih nekoliko godina insistirao na jednoj izbornoj jedinici, da bi se kasnije prebacio na kombiniranje s većim brojem jedinica. Moguće je da se razlog krije u rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine te kalkulacijama kako je moguće lakše ostvariti bolji izborni rezultat.
Najzanimljivija epizoda duge mostarske političke sapunice desila se u martu 2016. godine kad je SDA nespretno izašla sa stavom da je s HDZ-om “dogovoren Mostar”.
“Po prvi put kažem, mi smo osmislili model za Mostar koji bi sačuvao jedinstven grad, imao jednog gradonačelnika, jedan budžet, jedinstvenu administraciju i unutar toga jednu posebnu podjedinicu koja bi pomogla Bošnjacima, odnosno Hrvatima da imaju dio lokalne samouprave za koju su zainteresirani. To je, vjerujem, prihvatljivo i za HDZ BiH i za SDA”, kazao je tada Bakir Izetbegović.
Preko noći cijela je priča ocijenjena kao podjela grada na dvije općine, povratak na ratne granice i nakon žestokih kritika bh. javnosti, ali i nepronalaska rješenja u narednim sedmicama, sve je ostalo samo dio historije.
Znajući da je dosadašnja dinamika bila takva da se u neizbornim, onim nepranim godinama, zaboravi na sve, a da priča ponovo postane aktualna kad parna godina krene nizati dane i približavati raspisivanje izbora u drugim dijeloma države ili viši nivoima, znalo se da će i ova godina donijeti novi krug pregovora.
Aktuelne pozicije
Nakon šest sastanaka koji su od direktnih sudionika okarakterisani kao “korak naprijed, korak nazad”, došlo se do situacije da su dvije sporne stavke iz famozne presude usuglašene, ali da rezultat pregovora ovisi o dodatnoj spremnosti na kompromis HDZ-a i SDA.
Prvi da pregovaraju i o odredbama gradskog Statuta i izađu iz okvira same presude, drugi da reduciraju stavove oko promjena nadležnosti i uvođenja institucije dogradonačelnika. I ako je suditi po posljednjem sastanku, i jedno i drugo se dešava, ali svi navikli na fluidnost odnosa, dosadašnja iskustva i činjenicu da je vlast našla načina da grad funkcioniše i bez Gradskog vijeća, upozoravaju da je i ovaj put realan negativan ishod.
Zoran Krešić, novinar Večernjeg lista i pored ohrabrujućih indicija nije optimista, aludira i da je mostarski problem teško gledati “van paketa”.
“Neće biti dogovora za Mostar. Pregovori su politički igrokaz povezan s predstojećim općim izborima u BiH. Svima je jasno da bošnjačka strana neće prihvatiti sistem ‘jedan birač – jedan glas’ bez dodatnih koncesija – zaštite nacionalnih interesa, a hrvatske stranke neće prihvatiti ništa drugo osim provođenja presude Ustavnog suda koja to upravo traži. Vjerujem pak kako je moguć dogovor o Mostaru, ali samo u paketu s Domom naroda Federacije BiH i Predsjedništva BiH. Sve drugo je čisto gubljenje vremena. Ja lično smatram da Mostar treba biti uređen kao svaki drugi grad i općina u BiH i da u njemu vrijede jednaka izborna pravila i način funkcioniranja vlasti”, kaže Krešić.
I održavanje izbora neće riješiti osnovne pobleme građana
Elvedin Nezirović, mostarskih književnik i kolumnista, kaže nam kako dogovor političkih stranka oko budućeg uređenja Grada Mostara traje već godinama, tako da se u gradu, ali i čitavoj državi, stvorilo jedno poprilično uopćeno javno mišljenje da je to jedini mostarski problem, odnosno da će svi drugi problemi u gradu nestati onoga časa kada se taj dogovor postigne.
“Nisam, naravno, toliko naivan da mislim kako je pitanje novog statuta Grada Mostara i provedbe presude Ustavnog suda u vezi s izmjenama izbornog zakona, nevažno – smatram da bi buduće uređenje Grada moralo biti takvo da štiti interese svakog građanina, bez obzira na njegovu etno-nacionalnu pripadnost – ali je, kao i u svakom drugom slučaju, statut samo forma. Ono što je zaista bitno jeste sam sadržaj, dakle način na koji će se taj budući pravni okvir prenijeti u životnu praksu i odraziti se na njen kvalitet i strukturu. Iskreno, sumnjam da će problemi koji i danas izjedaju Mostar, pogotovo problemi poput odlaska mladih ljudi iz grada, političkog nepotizma pri zapošljavanju u javni sektor, loše privrede, itd. sami od sebe nestati onoga časa kada, i ako, politika slavodobitno objavi da je dogovor postignut”, izjavio je Elvedin Nezirović.
Sead Đulić, kulturni radnik, optimista je po pitanju rješenja trenutnih pregovora, ali ima drugo ishodište.
“Mostar i njegovi građani predugo su taoci jedne politike. Svima koji nisu na platnom spisku te iste politike konačno je jasno da je to prošlost. Čak mnogima i u njihovim redovima. Stvar je dovedena do kraja, do definitivnog apsurda. U tim okolnostima je gotovo sigurno da će izbora biti u ovoj godini. Hoće li dogovor biti postignut u Mostaru, Sarajevu ili nekoj ambasadi nama, građanima, je svejedno, jer sve je bolje od stanja kakvo imamo. Dakle, probudimo se svi i masovnije nego ikad izađimo na izbore. Jedino tako imaćemo vlast koju smo mi izabrali”, kazao je Đulić.
Šta je trenutno na stolu
Prije presude Ustavnog suda Mostarci su birali 35 vijećnika Gradskog vijeća tako što su s šest gradskih područja birali po tri vijećnika, a s gradske liste još sedamnaest. Sporne, odnosno neustavne su dvije stavke, odredba prema kojoj se isti broj vijećnika u Gradsko vijeće birao s šest gradskih područja iako imaju vrlo različit broj birača, kao i činjenica da građani iz centralne gradske zone, koja nije u sastavu niti jednog područja, ne mogu ostvariti jednako pravo kao ostali birači, jer biraju samo s Gradske liste, ne i sa lista gradskih područja.
Nakon osam godina kombinovanja pregovarači su ove godine usuglasili da optimalno rješenje ima, kao što je to bilo i ranije, šest izbornih jedinica koje odgovaraju granicama gradskih podučja.
Na strankama je ostavljeno da se izjasne oko dva modela popunjavanja vijeća koja nisu problemtična niti jednoj političkoj opciji. Dogovoreno je i da se birači iz centralne zone rasporede na Stari Grad i Jugozapad po ključu pripadnosti mjesnim zajednicma.
Ostalo je još samo jedno, da vidimo koliko kompromisnih koraka još mogu napraviti pregovarači, ali prije svega dva glavna.
(Klix.ba)
