Savjet ministara BiH danas je utvrdio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH kojim se definiše pojam javnog podsticanja na nasilje i mržnju.
Za javno podsticanje na nasilje i mržnju “usmjerenu protiv grupe ili nekog člana takve grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, pol, polno opredjeljenje, rodni identitet, invaliditet ili bilo koje druge osobine” predviđena je kazna zatvora od najmanje godinu dana.
Kazna je predviđena i za javno odobravanje, poricanje ili grubo umanjivanje pravosnažnom odlukom međunarodnog ili domaćeg suda utvrđenog zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina iz člana šest, sedam i osam Statuta stalnog Međunarodnog krivičnog suda ili zločina iz člana šest Povelje Međunarodnog vojnog suda, pridružene Londonskom sporazumu od 8. avgusta 1945. godine i drugog međunarodnog suda koji prihvata BiH.
Prijedlogom zakona je definisano da se kazna zatvora zamjenjuje novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne zatvora izjednačava sa 100 KM novčane kazne, saopšteno je iz Savjeta ministara BiH. Zakonske odredbe koje regulišu zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom neće se primjenjivati na počinioce krivičnih djela protiv integriteta BiH i krivičnih djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom.
Predloženim zakonom je predviđeno izvršavanje kazne “kućnim zatvorom sa elektronskim nadzorom”, čime bi se uštedjela znatna finansijska sredstva i rasteretili zatvorski sistem i ljudski resursi.
Ovakav način izvršenja kazne zatvora primjenjivao bi se za osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do jedne godine, što podrazumijeva da je riječ o lakšim kaznenim djelima.
Ovaj način izdržavanja kazne znatno će doprinijeti blagovremenom upućivanju na izdržavanje kazne zatvora počinilaca osuđenih na duže kazne, odnosno teža kaznena djela.
Predloženim izmjenama je propisano da osuđeni za krivično djelo protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom može biti uslovno otpušten nakon izdržane dvije trećine te kazne.
Izmjenama i dopunama Krivičnog zakona propisano je da se amnestija ne može dati za krivična djela protiv integriteta BiH i krivična djela protiv čovječnosti i vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, čime je ispunjena preporuka Radne grupe za prisilne nestanke.
Predlagač, Ministarstvo pravde, dostaviće Prijedlog zakona Parlamentarnoj skupštini BiH na razmatranje po skraćenoj zakonodavnoj proceduri.
(SRNA)
