U jednoj od banjalučkih sudnica, okupili su se danas povjerioci Banke Srpske. I svi su imali isto pitanje – kako ćemo do svojih para?
Sekretar je 15 minuta prozivao povjerioce propale “Banke Srpske”. U punoj sali tražila se stolica više, ali i zeleno svjetlo za priznavanje na stotine prijavljenih potraživanja.
Ročište je počelo burno. Stečajni upravnik predložio je kompenzaciju za klijente koji su banci vraćali kredit, a da im je u isto vrijeme ostao zarobljen novac na njenim računima. Nisu baš svi podržali takav plan prebijanja dugova.
“Ovdje se radi o klasičnoj zamjeni teza po kojoj, danas kad im se uradi kompenzacija i kada se oni unaprijed oslobode svoje obaveze od 543.000maraka – oni su privilegovani”, kaže Perica Rajčević iz Agencije za osiguranje depozita BiH.
“Smatram da bi ovakav prijedlog koji je uputio povjerilac išao direktno na štetu stečajne mase”, kaže Mirjana Golić, stečajni upravnik Banke Srpske.
“Prvog dana stečaja, u blagajni Banke Srpske zatekla sam samo 919 maraka”, počela je priču Mirjana Golić.
Ubrzo je izračunala da su u banci od ukupnog kolača – 85 odsto zarobljeni milioni vlade i javnih preduzeća. Pošto će se oni namirivati nakon svih ostalih, veliko je pitanje da li će na kraju za njih išta ostati.
Po svoje su došli i bivši radnici banke. Za njih hoće – jer traže siću. Svi radnici “Banke Srpske” tražili su da im se priznaju potraživanja od po 39 i po maraka, i to za ukupno dva dana što su radili u aprilu dok nije otvoren stečaj. Stečajna upravnica im je rekla da neće biti problema.
Problem su zato nenaplativi krediti od pet firmi sa Djevičanskih ostrva i po jedne firme iz Litvanije, Paname i Škotske. Sveukupno – 34 miliona maraka. Plus 59 miliona od četiri firme iz BiH koje su ili u stečaju ili nisu u mogućnosti da vrate milionske kredite.
“Odobravani su ad hok povezanim licima, licima koja čak nisu imala ni adresu, a neću reći… Dala sam decidno izjašnjenje u periodu dok su bili stranci, odnosno Litvanci vlasnici banke. U tom periodu je nanesena značajna šteta kroz iznošenje, kroz davanje kredita koji nisu bili obezbijeđeni”, kaže Mirjana Golić, stečajni upravnik.
Sve to se odrazilo na negativni kapital banke, koji iznosi 84 miliona i ima trend rasta. Priča da većina kredita neće biti naplaćena – izrevoltirala je pojedine prisutne. Po svoje su došli i žiranti. Baš kao i svaki put do sada, imaju istu priču.
“Naš zahtjev je taj da se ti ljudi obeštete. Žiranti prevareni su se nalazili od Une do Drine, i od Šamca do Neuma”, kaže Mika Nikić, član Upravnog odbora Udruženja žiranata BiH.
Čim su se smirile strasti, Mirjana Golić je predložila da oni povjerioci koji mogu – dug prema banci vrate u roku od šest mjeseci. Ili to – ili da se kreditni porfolio, kao u slučaju propale Bobar banke, proda nekoj drugoj banci – ali je izračunala da bi taj scenario mogao i te kako da košta, jer bi se prodajom kredita morao platiti i dodatni PDV državi.
(ATV)
