Republika Srpska dobila je svjetski priznatog naučnika. Od 180 prijavljenih, među sedam nagrađenih, na nedavno održanom Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, je i Maja Stanisavljević iz Banjaluke.
Stručni žiri je nagradio, kako je objašnjeno, projekte koji predstavljaju inovaciju i moguće ih je primjeniti u realnom životu.
Godine rada na projektu ekstrakcije nano čestica iz otpadnih voda rudnika, donijeli su naučnici iz Banjaluke, uneskovu nagradu za zelenu hemiju, u vrijednosti od 30 hiljada dolara. Cilj je bio dobiti proizvod za prečišćavanje voda iz medicinskih centara.
– Naš ekološki aspekt se bazira na tome da koristimo otpadne vode rudnika, kako bismo estrahovali zaostale čestice željeza i primijenili ih u katalitičkom tretmanu novih farmaceutskih zagađivača vode – istakla je postdoktorant i istraživač na studijskom programu hemije PMF Banjaluka Maja Stanisavljević.
Maja je bila i stipendista Fonda “Dr Milan Јelić”, a ova nagrada samo je potvrda da se isplati ulagati u mlade ljude, kaže resorni ministar Јasmin Komić.
– Stanisavljevićeva je sa svojim projektom uspjela da prođe među 180 prijava i da obezbijedi sredstva za svoje postdoktorsko usavršavanje, te da se bavi istraživanjem, koje bi na kraju trebalo da ima i komercijalne efekte – rekao je ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Јasmin Komić.
Na PMF-u ističu da ova djevojka nije njihov jedini naučnik istraživač koji je nagrađivan za svoj rad.
– Ovim se upisujemo i na listu međunarodnih naučnika, sa uspješnim publikacijama koje očekujemo u ovoj godini – izjavila je doc. dr Suzana Gotovac Atlagić sa studijskog programa hemija PMF Banjaluka.
– S obzirom na Majin uspjeh, ali i mnoge druge događaje koji su prethodili tome zahvaljujući koleginici Suzani, dobili smo još jedan projekat finansiranja od Evr.istituta za tehnologiju.
Takođe, kolega Saša Zeljković je dobio Ful Britovu stipendiju sljedećih godinu dana u Americi – dodala je šef Studijskog programa hemija i šef Katedre za organsku hemiju PMF Banjaluka doc. dr Milica Balaban.
Na PMF-u rade i na iskorišćenosti celuloznog otpada. Prema tom projektu piljevina se ne bi samo koristila za proizvodnju peleta koji košta 300 maraka po toni, već za proizvodnju filter materijala čija je cijena i do 1000 dolara po kilogramu.
(RTRS)
