Na dnevnom redu Pete redovne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, koja počinje u utorak, 11. juna, treba da se nađe 49 tačaka, a među njima je čak 35 prijedloga i nacrta zakona, iza kojih stoji Vlada, što predstavlja svojevrsni rekord u hronikama parlamentarizma u RS.
Ako se tome dodaju i tri nacrta strategija o važnim pitanjima, kao i niz značajnih izvještaja, ispostaviće se da se pred poslanicima NSRS našlo oko 40 izuzetno zahtjevnih tema.
Ovakva efikasnost nije iznenađujuća i neočekivana, već predstavlja kulminaciju procesa koji je bio očigledan i tokom prethodne, 2018. godine. Tada je NSRS, od planiranih 79 zakonodavnih cjelina, usvojila 55, što predstavlja 70 odsto realizacije od broja predviđenog programom rada parlamenta Srpske. Pored zakonodavnog segmenta, u tom periodu bilo je predviđeno i usvajanje 62 tematske cjeline, od čega su realizovane 23.
Međutim, bez obzira na ranije pozitivne trendove, posebne razloge za zadovoljstvo rukovodstvo NSRS imaće do kraja tekuće, 2019. godine. Programom rada predviđeno je usvajanje ukupno 145 akata iz nadležnosti Narodne skupštine RS, a u dosadašnjem radu ovog saziva razmatran je značajan broj zakona i drugih materijala u okviru predviđenih tematskih cjelina.
Na aktuelnoj sjednici Narodne skupštine, među pravnim aktima čiji će sadržaj parlamentarci razmatrati naročito se izdvaja Prijedlog zakona o podsticajima u privredi Republike Srpske, čije usvajanje je predviđeno po hitnom postupku.
Prijedlogom zakona o podsticajima u privredi predviđeno je da od 1. jula 2019. privrednicima budu odobreni podsticaji na osnovu povećanja plata radnicima i direktnih ulaganja, a s ciljem poboljšanja poslovnog okruženja i konkurentnosti domaćih preduzeća. U osnovi, namjera je da se svim poslodavcima koji budu povećavali plate zaposlenim vrati dio uplaćenih poreza i doprinosa na iznos povećanja plate.
Pored ovog poteza, koji treba da obezbijedi povoljniji položaj radnika i poslodavca, važan dio nove zakonodavne inicijative predstavlja i unapređenje uslova za ulaganje kompanija sa prostora Srbije u RS.
Ovakva smjer djelovanja usaglašen je prilikom posljednjeg susreta predsjednika Vlade Republike Srpske Radovana Viškovića sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom Anom Brnabić, koji su prihvatili prijedlog da Vlada Srbije iz svog fonda, iz kojeg sufinansira strane investitore da ulažu u Srbiji, podstakne privrednike iz Srbije da investiraju u Srpskoj i otvore nova radna mjesta.
Višković je tom prilikom naglasio da će oni “istim iznosom sredstava sa kojima podstiču firme koje u Srbiju dolaze iz inostranstva sufinansirati svoje privredne subjekte da bi ih podstakli da ulažu u Srpskoj”.
“Imali smo razgovor sa kompanijom `Jumko` iz Vranja, a javljaju nam se i druge kompanije koje su sada zainteresovane da, osim onoga što nudi Srpska, iskoriste i to što nudi Srbija da ovdje počnu da otvaraju pogone”, rekao je Višković nakon tog susreta.
On je tada istakao da su sa zvaničnicima Srbije razgovarali i o tome da predstavništva firmi iz Srbije budu prebačena iz Federacije BiH u Republiku Srpsku.
Pored stimulisanja poslodavaca za povećanje plata, stvaranja uslova za zadržavanje stanovništva na prostoru RS, kao i unapređenja poslovnog okruženja, Zakonom se stvaraju i pravni osnovi za izradu Registra podsticaja u privredi, čije izrada je već u toku.
“Zakonskim rješenjem propisan je okvir za dodjelu podsticaja privredi radi povećanja konkurentnosti i produktivnosti. Podsticaji predviđeni ovim zakonom mogu biti dodijeljeni privrednim subjektima po dva osnova – za povećanje plate radnicima i za direktna ulaganja”, navodi se u obrazloženju ovog zakonskog rješenja.
U danima koji su prethodili Petoj sjednici NSRS, premijer Republike Srpske Radovan Višković najavio je da će Vlada Srpske pred javnost izaći sa setom zakona koji će ići u pravcu pomoći realnom sektoru, da povećaju plate zaposlenima.
“To neće biti na štetu privrednog sektora, nego će se i država odreći dijela sredstava da bi pomogla to povećanje plata i da bi mladi ljudi ostajali u Srpskoj”, rekao je Višković.
Uoči sjednice NSRS na kojoj će biti razmatran, a po svemu sudeći, i usvojen impozantan broj prijedloga i nacrta zakona, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović je ukazao na činjenicu da se RS nikako ne može tretirati kao nefunkcionalna, za razliku od drugih nivoa vlasti u BiH.
“Problem nefunkcionisanja institucija se nalazi u Federaciji BiH. Srpska je u zakonskom roku primijenila izborne rezultate i njene institucije i organi funkcionišu nesmetano i stabilno”, istakao je Čubrilović.
Osim Prijedloga zakona o podsticajima u privredi, vrijedi izdvojiti Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o bankama Republike Srpske, koji će takođe biti razmatran po hitnom postupku. Takođe, za značajan broj ljudi biće važan rasplet skupštinske rasprave o Prijedlogu zakona o dopuni Zakona o platama zaposlenih u institucijama pravosuđa Republike Srpske, isto tako – po hitnom postupku.
U setu zakonskih rješenja čiji je cilj poboljšanje životnog standard u RS i, kako je naveo premijer Višković, pomoć realnom sektoru, svoje mjesto će imati i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjem platnom prometu, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnim kasama i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
Zatim, tu su i Nacrt zakona o trgovini, Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o investicionim fondovima, te Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Da nisu zanemarene inicijative koje dolaze iz opozicionih redova, pokazuje i činjenica da će se na dnevnom redu naći Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, na prijedlog narodnog poslanika Jelene Trivić (PDP).
Javnost će sa pažnjom sigurno posmatrati kako će izgledati konačne verzije Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima, te Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, a svojevrsnu cjelinu sa ovim pravnim aktima činiće i Informacija o stanju bezbjednosti u Republici Srpskoj u 2018. godini i prva četiri mjeseca 2019. godine, koja zauzima drugu poziciju unutar predloženog dnevnog reda, odmah nakon “Aktuelnog časa”.
Konačno, u finišu sjednice, pred parlamentarcima će se naći i tri izvještaja, koji doduše ne pripadaju rekordnom nizu zakona, ali su ništa manje važni i relevantni i za građane i poslanike. To su Konsolidovani izvještaj o izvršenju Budžeta Republike Srpske za period 01. 01. – 31.12.2018. godine, Konsolidovani izvještaj o investiranju javnih sredstava za period 01.01-31.12.2018. godine, kao i Izvještaj o radu Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske za 2018. godinu.
(banjaluka.net)
