Federacija BiH dobila je novi negativni rekord jer federalna vlada nije formirana već 10 mjeseci, od kada su bili zadnji opšti izbori u oktobru prošle godine.
Na formiranje izvršne vlasti najviše dosad čekalo se poslije pretposljednjih opštih izbora održanih 2014. godine, kada je FBiH 31. marta 2015. dobila još aktuelnu vladu, na čijem čelu je premijer Fadil Novalić, kadar SDA.
Kako sada stoje stvari, na federalnu vladu će se čekati još bar do jeseni, jer partneri SDA i HDZ BiH imaju svoje uslove, od kojih ne odustaju, a čini se da im se i ne žuri, jer njihovi kadrovi sjede u Vladi FBiH.
Tako iz HDZ-a jasno poručuju da nova vlada neće biti formiran bez izmjena Izbornog zakona BiH, dok su iz SDA stava da se paralelno treba formirati s Vijećem ministara BiH.
Ono što se već odavno priča po kuloarima, a što je “Nezavisnim” i nezvanično potvrđeno je da će funkciju premijera zadržati Fadil Novalić, a da će novi predsjednik, odnosno predsjednica FBiH biti Lidija Bradara, aktuelni delegat u Domu naroda BiH.
Ismet Osmanović, poslanik SDA u Predstavničkom domu FBiH, ističe da bi insistiranje na izmjenama Izbornog zakona, prije nego što se formira vlada, moglo dovesti do toga da do narednih izbora radi ova izvršna vlast u tehničkom mandatu, što, kako naglašava, nije dobro za građane.
“Izborni zakona je osjetljiva materija. Postoji nužna potreba da se on mijenja, ali niko ne može očekivati da SDA ili probosanski blok pristanu na ono što im ne odgovara”, kazao je Osmanović za “Nezavisne”. Potcrtao je da je jako bitno da se u septembru federalna vlada formira paralelno s Vijećem ministara.
I Slavo Kukić, univerzitetski profesor iz Mostara, dijeli mišljenje s Osmanovićem da je mogući scenario da ovaj saziv Vlade FBiH dočeka naredne opšte izbore u BiH 2022. godine.
“Scenario da ova vlada dočeka naredne izbore ne treba isključiti, ali sam sasvim siguran da ćemo na novu federalnu vladu još čekati, jer status kvo odgovara onima koji tu vladu jedino i mogu sastaviti – SDA i HDZ. SDA to odgovara jer nova vlada podrazumijeva da će ona dio svoje moći morati ustupiti DF-u, kao novom partneru u vlasti. SDA je bilo najvažnije da kod svog biračkog tijela, uvlačenjem DF-a, izazove dva efekta. Jedan je da je DF dio bošnjačke političke kvote, a drugi da je SDA puno važnije bošnjačko jedinstvo, nego razina moći koju će u raspodjeli vlasti imati”, kazao je Kukić za “Nezavisne”.
Kaže da je slična situacija i s HDZ-om, koji je na opštim izborima 2014. izašao sam i sve što je osvojio – osvojio je sam.
“Na ovim izborima je izašao sa strankama HNS-a i naravno da ga ta činjenica obavezuje da dio svoje moći prenese na njih. a HDZ-u se to ne čini i zbog toga Dragan Čović operira tom pričom o promjeni Izbornog zakona, bez koje nema ni nove vlasti”, smatra Kukić.
Damir Mašić, poslanik SDP-a u Predstavničkom domu FBiH, smatra da je partnerstvo na nivou FBiH dogovoreno još prije šest mjeseci, ali da se od tada ništa značajno nije desilo.
“Ne bih davao procjene, jer ovdje je teško napraviti bilo kakvu procjenu, izuzev da svi imaju neke svoje uslove i da su na djelu ucjene”, kazao je Mašić.
Iz HDZ BiH niko zvanično nije želio komentarisati cijelu situaciju u vezi s konstituisanjem izvršne vlasti na nivou FBiH, ali su poručili da ova stranka insistira na izmjenama Izbornog zakona BiH, jer to je izuzetno važno pitanje za hrvatski narod u BiH.
(Nezavisne)
