Odluka predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale Karmela Ađijusa da odbije zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nekadašnjeg šefa Kriznog štaba Srpske Autonomne oblasti Krajina Radoslava Brđanina, koji je u julu prošle godine odslužio dvije trećine izrečene kazne, predstavlja novi dokaz u prilog tvrdnjama o pristrasnosti tribunala u Hagu.
U toj su ocjeni složni sagovornici „Glasa” koji dodaju da je odluka zabrinjavajuća i šokantna pogotovo zbog toga što vlasti Danske u kojoj je Brđanin služio kaznu od 30 godina zatvora koja mu je izrečena 2004. godine nisu imale ništa protiv njegovog prijevremenog oslobađanja. U odgovoru danskih vlasti od 10. aprila 2019. godina stoji da je “Brđaninovo zatvaranje u svakom pogledu bilo neproblematično i da se on podvrgavao uslovima zatvora, te da Danska nema razloga da puštanje na slobodu smatra neprihvatljivim”.
Ugledni bijeljinski advokat sa dugogodišnjim stažom u haškoj sudnici Miodrag Stojanović kaže da ovakva odluka Mehanizma postaje zabrinjavajuće pravilo u posljednje vrijeme.
– Nakon što je tribunal u slučaju generala Radivoja Miletića odbio da postupi po ustaljenoj praksi i da poslije dvije trećine izdržane kazne odobri njegovo prijevremeno puštanje na slobodu, ovo postaje zabrinjavajuća praksa. Bili smo uvjereni da će se ta praksa konačno prenijeti i na osuđenike koje je osudio Sud BiH, ali sada vidimo da stvari idu u suprotnom smjeru – kaže Stojanović.
Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić kaže da je odluka Karmela Ađijusa posebno šokantna zato što se ukida praksa da se poštuje stav stručnih lica o stepenu rehabilitacije osuđenika.
– Ako su nadležni iz ustanove u kojoj je Brđanin služio kaznu zaključili da “nema razloga da se puštanje na slobodu smatra neprihvatljivim” na osnovu čega se onda sudija Ađijus koji je pravnik stavio u ulogu socijalnog radnika, odnosno stručnog lica iz službe tretmana koje je osposobljeno da odlučuje da li se neko dovoljno rehabilitovao – kaže Kojić.
Beogradski advokat Novak Lukić koji zastupa Brđanina nije bio raspoložen da previše komentariše odluku, ali je kratko rekao da je Ađijus uveo drugačije kriterijume prilikom donošenja odluke o prijevremenom puštanju na slobodu u odnosu na svog prethodnika Teodora Merona.
– Kod Merona je najmjerodavnije bilo mišljenje stručnih lica iz ustanove u kojoj je osuđenik služio kaznu i uglavnom je na osnovu toga donosio odluke. Za razliku od njega, Karmel Ađijus je u izvještaju Savjetu bezbjednosti UN najavio da će promijeniti tu praksu i vidimo da se to i dešava – kaže Lukić.
Prije Radoslava Brđanina, uslove za prijevremeno oslobađanje ispunili su i policijski generali MUP-a Srbije Sreten Lukić i Vlastimir Đorđević, ali Mehanizam još nije odlučivao o njihovim zahtjevima za prijevremeno puštanje na slobodu.
U odluci Karmela Ađijusa od 28. februara navodi se da “ne smatra prikladnim da primjeni svoje diskreciono pravo i odobri prijevremeno puštanje Radoslava Brđanina u ovoj fazi”.
– Konkretno, velika težina njegovih zločina onemogućava da on bude prijevremeno pušten – navodi Ađijus i dodaje da Brđanin nije uspio da dokaže da se dovoljno rehabilitovao.
Novi zahtjev
Brđaninov advokat Novak Lukić kaže da nema pravo žalbe na odluku, jer je to akt milosti, ali da ima pravo poslije određenog vremena da ponovo uputi zahtjev za prijevremeno puštanje.
– Nije nijednim aktom tribunala regulisano nakon koliko vremena se može ponovo podnijeti zahtjev, jer to treba da stoji u odluci kojom se odbija zahtjev. Morao bih ponovo da pročitam odluku, ali čini mi se da nisam vidio da je navedeno kada će ponovo moći da se uputi zahtjev – objašnjava Lukić.
(Glas Srpske)
