Nakon najnovije odluke Ustavnog suda BiH o osporavanju Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS ponovo su se otvorile rasprave između dva entiteta o tome kakva je uloga tog suda i dokle sežu njegove nadležnosti.
Podsjećanja radi, dokumenti koje je objavila CIA o razgovorima o budućem pravnom uređenju BiH najčešće su zapinjali na pitanju Ustavnog suda BiH i njegove buduće uloge, jer su se Bošnjaci nadali da će taj organ biti zasnovan na anglosaksonskoj tradiciji i time imati nadležnosti kojima će biti moguće mijenjati dejtonsku strukturu BiH, a Srbi su željeli uspostavljanje striktno evropsko-kontinentalnog tipa suda koji bi odluke mogao donositi samo i isključivo ako je navedeno u slovu Ustava BiH.
Iz odgovora koji smo dobili iz Ustavnog suda BiH sa njihove internet stranice, vidi se da ta institucija smatra da se njena ovlaštenja mogu tumačiti šire od onoga kako to vide predstavnici RS, koji se zalažu da Sud može da tumači samo “slovo Dejtona”, a ne da se nadležnost tog suda može proširiti i na “duh Dejtona”.
U Ustavnom sudu, naime, podsjećaju da je ustavnosudska praksa u BiH počela 15. februara 1964. godine, ali se iz opisa nadležnosti može vidjeti da je ovaj sud bio nadležan isključivo za tumačenje slova zakona.
“Jurisdikcija Suda se sastojala primarno od normativne kontrole. Tako su se odluke odnosile na usklađenost republičkih zakona s Ustavom, kao i na ustavnost i legalnost drugih regulacija i samoupravnih akata”, naglašeno je.
Što se tiče nadležnosti Ustavnog suda BiH poslije potpisivanja Dejtona, implicitno je naglašeno da je njegova nadležnost postavljena šire u odnosu na predratnu tradiciju.
“U osnovi, razlika između različitih tipova jurisdikcija je zasnovana na tome koliko Ustavni sud, uz klasičnu nadležnost da zaštiti ustavnost, ima u određenim vrstama sporova više direktniji odnos prema sudskom ili zakonodavnom autoritetu koji je u pitanju”, naglašeno je.
Juče smo kontaktirali Kasima Trnku, koji je predstavljao bh. stranu tokom razgovora pred pripremu Dejtonskog sporazuma i koji je bio nadležan za pitanja definisanja Ustavnog suda, ali nam do zaključenja ovog broja nije odgovorio. Takođe, pokušali smo dobiti odgovor Mileta Dmičića, generalnog sekretara Udruženja pravnika RS, ali nam ni on u protekla dva dana nije odgovorio na naša pitanja.
Odgovor smo dobili od Tomasa Markerta, direktora Sekretarijata Venecijanske komisije Savjeta Evrope, tijela koje je nadležno za pravna pitanja. On nam je rekao da je na BiH da odluči na koji način će odrediti mandat Ustavnog suda BiH. On ne smatra da postoji značajna razlika između tumačenja uloge Ustavnog suda BiH u anglosaksonskoj tradiciji u odnosu na evropsku kontinentalnu.
“Ustavni sudovi i u evropskoj tradiciji takođe idu izvan striktne interpretacije ustava zemlje”, rekao je on za “Nezavisne”.
Nedim Kulenović, pravni ekspert iz FBiH, u svojoj knjizi “Sud kao kreator politika” naznačio je da je Ustavni sud od Dejtona do danas bio aktivan na polju jačanja centralne države u odnosu na entitete.
“Sumarno govoreći, i bez formalnih amandmana na Ustav BiH, u posljednje dvije decenije država je prošla kroz transformaciju i dobila jasnije značajke federacije. Uloga Ustavnog suda BiH u tim procesima ne može se poreći”, napisao je on.
Dmičić nam je u jednoj od ranije datih izjava istakao da je za RS, pored brojnih odluka Ustavnog suda BiH, posebno problematičan i način na koji on donosi odluke. Pojasnio je, naime, da u tom sudu strane sudije, koje je imenovao Savjet Evrope, uz bošnjačke sudije, mogu da preglasaju srpske i hrvatske sudije i na taj način značajno promijene pravni poredak u zemlji.
“Angažovanje tih sudija predstavlja protivustavni akt u smislu neuvažavanja teritorijalnog i personalnog načela da građani, odnosno državljani jedne države mogu biti članovi pravosudnih organa”, smatra on.
Koliko je ovo problematično, najbolje govori stav dva najvažnija političara iz reda srpskog i bošnjačkog naroda. Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, rekao je juče da je odluka o poljoprivrednom zemljištu flagrantni državni udar, jer predstavlja atak na teritorijalnu organizaciju prema kojoj Republici Srpskoj pripada 49 odsto, a Federaciji BiH 51 odsto teritorije.
“U članu I/1 Ustava BiH navodi se da BiH sada funkcioniše sa modifikovanom unutrašnjom strukturom i s postojećim međunarodno priznatim granicama. U prevodu, teritorija pripada entitetima, poštujući i Aneks dva Dejtonskog sporazuma, koji govori o međuentitetskoj granici, a spoljna granica predstavlja međunarodno priznatu granicu BiH”, pojasnio je Dodik u izjavi za Srnu.
On je naglasio da “državna imovina nikako ne može biti imovina BiH, jer BiH nema odrednicu ‘država’ ili ‘republika’, niti bilo koju drugu.
S druge strane, Bakir Izetbegović, predsjednik SDA, u ponedjeljak je čestitao podnosiocima ove apelacije i izrazio zadovoljstvo ovom odlukom.
Poljoprivredno zemljište pripada RS
Pravni ekspert Vitomir Popović izjavio je Srni da Ustavni sud BiH nije nadležan da odlučuje o poljoprivrednom zemljištu jer ono pripada Republici Srpskoj i Federaciji BiH, što je jasno definisano Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Ustavni sud BiH odlukom o poljoprivrednom zemljištu želi da kreira novi ustavni poredak u dejtonskoj BiH, što je nedopustivo”, rekao je Popović.
Popović je istakao da je poljoprivredno zemljište opštenarodna imovina Republike Srpske i FBiH, a ne BiH.
“Ovo je sve jasno uređeno Dejtonskim sporazumom koji je međunarodni ugovor javno-pravnog karaktera. Ne može Ustavni sud BiH ići izvan ovoga jer svi zakoni u BiH su ispod Dejtonskog sporazuma”, ukazao je Popović.
(Nezavisne)
