Na području Grada Prijedora utvrđuje se obim štete nakon posljednjih poplava. Formirane su četiri komisije koje su svakodnevno na terenu, a nadležni poručuju da i građani mogu da prijave nastalu štetu gradskoj Službi za mjesne zajednice, koja će sve podatke proslijediti ovim komisijama. Prema prvim informacijama sa terena, najveća šteta je na infrastrukturnim objektima. Vidljiva su oštećenja i na putevima i propustima.
“Poučeni iskustvom iz 2014. godine, građani su ovaj put bili spremniji. Spasili su ono što su mogli, namještaj i ostalo, ali ostala je šteta od prodora vode u njihove kuće”, rekao je Zlatko Ritan iz Komisije za procjenu štete na građevinskim i poslovnim objektima i infrastrukturi.
Na prostoru Prijedora, kada je nivo Sane iznosio 485 centimetara, bilo je zaplavljeno 1.300 domaćinstava, a poplavljeno oko 400 kuća. Najkritičnije je bilo u prijedorskim naseljima Gomjenica i Tukovi. Voda je ušla u pojedina domaćinstva i uništila usjeve, drugi put zaredom poplavljena je kuća Gorana Gajanovića.
“Trebalo je da se završi ono što je još prije par godina započeto, vezano za taj nasip. Apelujem na sve nadležne i gradonačelnika da se ovaj problem jednom za svagda riješi. Godinama prave taj nasip, a do sada nije završen. Voda mi je bila u kući, oko pola metra i to drugi put. Nakon prvih poplava renovirali smo kuće i šta sada imamo, ništa. I onda je svima čudno što ljudi na ovom području prodaju stambene objekte i odlaze. U šta da ulažu”, pita se on.
Kako je pojasnio gradonačelnik Milenko Đaković, izlile su se rječice u blizini ribnjaka „Saničani“, zbog čega je došlo do naglog porasta nivoa rijeke Gomjenice i njenog izlijevanja u ovo naselje, i to zbog spornog nasipa koji za ovih pet godina nije bio dovršen. Upravo zbog tog dijela zemljišta, poplavljen je veći dio naselja Gomjenica. Pošto do danas nema dogovora vlasnika tih parcela i Gradske uprave Prijedor, na potezu je sud.
Prema riječima Aleksandra Šobota, sina vlasnice jedne od sedam parcela čiji status nije riješen u postupku eksproprijacije, sporno je 197 metara nasipa. Sva priča je krenula nakon poplava 2014. Godine, kada je izražen javni interes da se na tom potezu izgradi nasip. Aleksandrova porodica je tražila samo primjenu člana 11 Zakona o eksproprijaciji.
“A to je potpuna eksproprijacija. Nama je, u ovom slučaju, više od 60 odsto parcele eksproprisano. Mi smo samo tražili, a postoji i izjava, da se i ostatak parcele ekspropriše. Nismo se protivili njenoj eksproprijaciji”, pojašnjava Šobot i tvrdi da im je to i usvojeno po zakonu.
Sporna je bila i cijena zemljišta, a vlasnici parcela nisu bili zadovoljni ni izborom vještaka. Bio je građevinsko-arhitektonske struke, a oni su tražili one iz poljoprivredne koji su, po njihovim riječima, u dva navrata zemljište procijenili na 15 KM, odnosno 17,80 KM po kvadratu, umjesto 6,80 maraka, koliko im je u startu ponuđeno.
Sve je, kako Šobot tvrdi, završilo na sudu, jer Geodetska uprava prihvata sporazum samo ukoliko su saglasne obje strane. Toga, u ovom slučaju, tvrdi Šobot, nije bilo.
“Međutim, dešava se to da druga strana, Gradska uprava, ne prihvata stav poljoprivrednog vještaka koji je zemljište procijenio na 15 maraka po kvadratu, nego ostaje pri iznosu koju je procijenio vještak građevinske struke”, pojasnio je Šobot.
U Gomjenici je ovoga puta poplavljeno oko 50 kuća, među njima i sedam spornih parcela. Nakon povlačenja vode, da bi mirnije dočekali nove padavine, građani su samoinicijativno na toj lokaciji izgradili privremeni “zečiji” nasip. Aleksandrov otac, Nebojša, tvrdi da je riječ o političkoj manipulaciji.
“Nakon što su shvatili da je premijer saznao da su ga slagali o uzrocima poplave i stanju sa neizgrađenim nasipom, krenuli su u „peglanje“ situacije. To su uradili da angažuju ljude sa ovih prostora, da okupe masu, da pokušaju da izgrade bilo kakav nasip, da bi se opravdali kako-tako… Naravno, ljudi poplavljeni, kivni… Samo je trebalo uperiti prstom u nekog i žigosati ga kao krivca”, kaže Nebojša.
Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković podsjeća da se sa rješavanjem imovinskih odnosa počelo odmah nakon poplava 2014. godine, nakon zvaničnog zaključka šta treba uraditi radi stvaranja boljih uslova za zaštitu od poplava. Te godine održan je i sastanak sa vlasnicima parcela s ciljem postizanja dogovora o cijeni. Na tom potezu je bilo 14 parcela s više vlasnika. Đaković navodi da je sporazum postignut s vlasnicima osam parcela. Za preostale je morao biti pokrenut postupak utvrđivanja opšteg interesa, jer se nisu slagali s ponuđenom cijenom.
“Nismo, kao Grad, mogli uticati na postupke republičke Uprave za geodetske imovinsko-pravne poslove, niti na postupke određivanja naknada koji se vode pred Osnovnim sudom u Prijedoru”, tvrdi gradonačelnik.
Navodi i to da je, prema podacima Poreske uprave RS, cijena zemljišta odgovarajuće klase i kulture, kao što je zemljište u obuhvatu projekta izgradnje nasipa, utvrđena u visini od 7,20 maraka. Prema provjeri tržišne vrijednosti nepokretnosti koja je urađena od stalnog sudskog vještaka, vrijednost zemljišta utvrđena je u iznosu od 7,45 maraka po metru kvadratnom. Dodaje da je, s ciljem ubrzanja postupka i što hitnijeg rješavanja imovinskih odnosa, Grad Prijedor sa određenim brojem vlasnika zemljišta zaključio kupoprodajne ugovore po cijeni od 11 maraka po kvadratu. Nasip, iz već poznatih razloga, nije izgrađen u dužini od oko 200 metara, a svi su, kako dodaje, znali da je izgradnja nasipa od velikog interesa i za grad i građane Gomjenice.
Dodaje da je Grad Prijedor sve nadležne u ovom procesu uredno izvještavao o problemu, te tražio rješenja. Grad ni na jednu instituciju nije mogao uticati da ubrza ovaj proces – navodi Đaković. Mada zna da je to nezakonito, žao mu je što, kao gradonačelnik, to pitanje nije riješio prije posljednjih poplava. U krajnjem, cilj Gradske uprave bio je i jeste, kako dodaje, da se isplati pravična naknada svim vlasnicima zemljišta i da se ne prave razlike između vlasnika pojedinih parcela koje se nalaze u obuhvatu ovog projekta.
Sada će sud da odluči o svemu. Premijer Višković je prilikom posjete Prijedoru naglasio da će Vlada sa gradom Prijedorom priteći u pomoć ovim ljudima iz sredstava Fonda solidarnosti.
“Ako treba Vlada da donese odluku da proglasi taj dio nečije zemlje opštim dobrom, mi ćemo to proglasiti i nasip ćemo uraditi. Da sam imao tu informaciju, ne bih se libio toga da Vlada da naredbu gradu da se tu uradi nasip, bez obzira da li se to nekom u tom momentu svidjelo ili ne”, dodao je on.
Prijedorski odbornici o posljednjim poplavama govoriće uskoro na tematskoj sjednici.
(M. Šodić, opcija.net)
