Savjet ministara BiH stupa na dužnost nakon što ga potvrdi Predstavnički dom Parlamenta BiH i o njegovom izboru ne odlučuje Dom naroda, ali prema tumačenjima pojedinih pravnika i političkih zvaničnika, Ustav BiH omogućava Domu naroda da svaku odluku usvojenu u Predstavničkom domu proglasi štetnom po vitalne nacionalne interesa svakog od konstitutivnih naroda, pa time i odluku o izboru Savjeta ministara.
Naši sagovornici objašnjavaju da član 4. stav 3. Ustava BiH jasno kaže da se “predložena odluka Parlamentarne skupštine može proglasiti štetnom po vitalne interese bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom glasova iz redova bošnjačkih, hrvatskih ili srpskih delegata”.
– Pošto nije precizirano na koje odluke se to odnosi, to formalno-pravno znači da svaki klub delegata u Domu naroda može štetnom po vitalne nacionalne interese proglasiti i odluku Predstavničkog doma o izboru Savjeta ministara – tvrde naši sagovornici.
Ovo pitanje u centru je pažnje nakon najave lidera SDS-a Mirka Šarovića da može okupiti većinu od 22 poslanika u kojoj ne bi bile stranke pobjednice izbora u Srpskoj. Kako te stranke ili preciznije SNSD imaju četiri od pet delegata u Domu naroda, mogućnost potezanja vitalnog nacionalnog interesa na izbor svojevrsnog manjinskog Savjeta ministara nametnula se kao logična opcija.
Delegat SNSD-a u Domu naroda Lazar Prodanović slaže se da se to pitanje može pokrenuti i da se svaka odluka može proglasiti štetnom po vitalni nacionalni interes, ali kaže da to do sada nije rađeno i zato što nije bilo potrebe, ali i zato što o tome na kraju odlučuje Ustavni sud BiH.
– U formalno-pravnom smislu je moguće da se tim mehanizmom preko Doma naroda ospori imenovanje Savjeta ministara, ali ako se ne varam, Ustav kaže da u slučaju da se većina delegata iz nekog od klubova usprotivi proglašenju odluke štetnom po vitalni nacionalni interes, ona ide pred Ustavni sud BiH, za koji sam uvjeren da bi takav eventualni stav Kluba Srba odbacio – kaže Prodanović.
Slično mišljenje dijeli i bivši dekan Pravnog fakulteta u Banjaluci Vitomir Popović, koji kaže da prema Ustavu o izboru Savjeta ministara odlučuje samo Predstavnički dom i da bi Ustavni sud u slučaju da Dom naroda ospori izbor teško u tome pronašao kršenje vitalnog nacionalnog interesa.
– Nažalost, čak i kada bi se prekršio princip rotacije, što bi bilo i kršenje zakona, pa za predsjedavajućeg ne bi bio izabran Srbin, siguran sam da Ustavni sud BiH ni u tome ne bi vidio kršenje vitalnog nacionalnog interesa. Zato smatram da ne treba ni potezati to pitanje, jer bi se time toj, uslovno rečeno, štetnoj odluci samo dalo na dodatnoj težini – objašnjava Popović.
Za razliku od njih, politički analitičar Radomir Nešković kategoričan je u stavu da Dom naroda ne može da proglasi štetnom po vitalni nacionalni interes odluku Predstavničkog doma o izboru Savjeta ministara.
– Član 5. stav 4. Ustava BiH jasno kaže “Predsjedništvo će imenovati predsjedavajućeg Ministarskog savjeta, koji stupa na dužnost pošto ga potvrdi Predstavnički dom”. Taj član Ustava praktično pobija član 4. stav 3. koji spominjete, a koji govori o mogućnosti za proglašenje odluka štetnim po nacionalni interes – kaže Nešković.
Raspuštanje
Član 4. Ustava BiH precizira i način raspuštanja Doma naroda Parlamenta BiH, što se nije desilo nikako od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
– Dom naroda mogu da raspuste Predsjedništvo ili sam Dom, pod uslovom da je tu odluku Doma o raspuštanju usvojila većina, koja uključuje većinu delegata iz najmanje dva naroda, bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog – navedeno je u Ustavu.
Uprkos špekulacijama u medijima da bi hrvatski i bošnjački član Predsjedništva BiH mogli da posegnu za tim, naši sagovornici to kategorično odbacuju i tvrde da to ne bi značilo produbljivanje političke krize, već kraj dejtonske BiH.
(Glas Srpske)
