Uskoro će biti godina dana otkako je premijer Radovan Višković pročitao svoj ekspoze pred narodnim poslanicima u parlamentu Srpske u kojem je obećao brojne reforme koje bi trebale poboljšati život građana, pa iako dosta od onoga što je zacrtano još nije došlo na dnevni red, može se zaključiti da je predsjednik Vlade odlučno krenuo u ispunjavanju obećanog.
Višković je 17. decembra prošle godine kazao da će akcenat nove Vlade Srpske u naredne četiri godine, između ostalog, biti otklanjanje niskog nivoa konkurentnosti i produktivnosti u privredi s ciljem povećanja plata.
Akcenat je obećao staviti i na fiskalno preizdašan zdravstveni sektor, neefikasan javni sektor, neusklađenost obrazovanja i tržišta rada, sa izraženom strukturom nezaposlenosti, te neodrživu demografsku sliku Srpske i druge probleme.
Premijer se odmah ogradio i rekao da se ne može očekivati od njega da sve što je obećao bude ispunjeno ili pokrenuto već u prvoj godini rada Vlade, već da je riječ o dugoročnom planu na kojem će raditi u sve četiri godine svog mandata.
Analizirajući rad premijera Viškovića u prvih godinu dana vidljivo je da je u ovom periodu poseban akcenat u svom radu stavio na rasterećenje privrede, socijalnim davanjima, zdravstvenom sistemu, obrazovanju i sličnim temama.
Već na početku ove godine povećane su naknade za policijske službenike sa srednjom i višom stručnom spremom. Riječ je o povećanju od 10 odsto i iznosi oko 110 KM.
Uporedo sa tim, povećane su i plate zaposlenima u obrazovanju i kulturi sa visokom stručnom spremom za 8 odsto.
Povećanje plate u iznosu od 10 odsto dočekali su i sudski policajci, uniformisana i ovlašćena lica u pravosudnim institucijama, te kazneno-popravnim zavodima.
Osim toga, povećana je cijena rada za zaposlene u javnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj sa 135 na 145 KM, čime su im plate u prosjeku veće od 50 do 200 KM.
Od januara sljedeće godine povećanje plata čeka sve radnike u javnom sektoru. Plate će u prosjeku biti veće za 5 do 20 odsto, a povećanje se ne odnosi jedino na one čiji koeficijenti prelaze 26,23.
Zahvaljujući ovim povećanjima i još nekim odlukama Vlade koje su se odnosile na rasterećenje rada u privredi, Republika Srpska je u ovoj godini gotovo izjednačila prosječnu platu s Federacijom.
Kada je riječ o rasterećenju privrede, što je bilo u posebnom fokusu premijerovog ekspozea, Vlada je u ovoj godini uputila, a NSRS usvojila niz zakona koji uređuju ovu oblast.
Tim zakonima je, između ostalog, predviđeno da se poslodavcima na kraju godine vrati dio poreza i doprinosa ako radnicima povećaju platu. Onim poslodavcima koji povećaju plate preko 550 KM predviđen je povrat od 70 odsto plaćenih poreza i doprinosa, a ako plata ne prelazi 550 KM sa povećanjem, tom poslodavcu slijedi povrat od 30 odsto plaćenih poreza i doprinosa.
Vlada je u ovoj godini usvojila i izmjene Akcionog plana zapošljavanja za 2019. godinu, kojim je iznos za podsticaj zapošljavanja povećan sa 14,14 miliona na 30,27 miliona KM, čime je broj lica koja će biti zaposlena na osnovu ovog programa povećan za 1.159 i ukupno ih je 6.811. Ovim Akcionim planom je, između ostalog, predviđeno i 4,4 miliona maraka za realizaciju programa razvoja preduzetništva kod mladih do 35 godina -“Startap Srpska”. Јedan od ciljeva ovog programa je demografska obnova Srpske i zadržavanje mladih na ovim prostorima.
Kroz projekat samozapošljavanja, u ovoj godini je oko 150 osoba dobilo između 20.000 i 50.000 KM za pokretanje vlastitog biznisa.
U cilju rasterećenja privrede, Vlada je odlučila i da preuzme na sebe plaćanje porodiljskog bolovanja. Naime, izmjenama Zakona o dječijoj zaštiti propisano je uvođenje materinskog dodatka za nezaposlene porodilje, te refundiranje poslodavcima naknada u iznosu od 100 odsto bruto plate za vrijeme porodiljskog odsustva.
Pored toga, izmjenama ovog zakona se uvodi i novo pravo, naknada za majke, odnosno roditelje-njegovatelje ili njegovatelje. To pravo se priznaje onima koji se brinu o djeci sa smetnjama u razvoju.
Naknada će iznositi 112 KM, a cilj je da se, kada se saberu sve naknade koje ta porodica ima po osnovu bolesnog djeteta, dobije iznos od 500 KM.
Još jedna od mjera Vlade u ovoj godini jeste i izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti kojom je predviđen veći iznos za lične invalidnine, koja će iznositi od 9 do 15 odsto prosječne plate. Ubuduće će pravo na ličnu invalidninu na mjesečnom nivou moći da ostvare i lica sa oštećenjem sluha, lica koja imaju potrebu za hemodijalizom i oboljeli od rijetkih bolesti.
Kao što je i naveo u ekspozeu, premijer se u ovoj godini fokusirao i na obrazovanje, pa je tako odlučeno da se omogući besplatno studiranje svim studentima na javnim univerzitetima u Srpskoj.
Tako studenti koji budu „čistili“ godinu za godinom neće plaćati školovanje, dok je za studente generacije sa dva javna univerziteta u Istočnom Sarajevu i Banjaluci obezbijeđen posao u javnim preduzećima, nakon što završe školovanje.
Vlada je u ovoj godini izdvojila sredstva i za izgradnju studentskog doma u Istočnom Sarajevu, te uvela besplatne udžbenike za porodice sa tri i više djece. Jedna od svakako pozitivnih mjera jeste i provjera diploma svih zaposlenih u javnoj upravi, koju je premijer zatražio prije mjesec dana.
Premijer je u svom ekspozeu obećao da će se obračunati i sa radom na crno te „uvođenje reda“ u Inspektorat Republike Srpske. Sve to bi trebalo biti regulisano novim zakonom o inspekcijama koji predviđa brojne novine. Među najinteresantnijim djelovima ovog zakona jeste činjenica da će inspektor koji u radu zatekne radnika na crno biti dužan da o tome obavijesti nadležno tužilaštvo, te da se neprijavljivanje radnika tretira kao krivično djelo. Stvoriće se i obavezna koordinacija opštinskih i republičkih inspekcija, kako bi se ubuduće izbjeglo poklapanje i ponavljanje istog posla.
Iako se zbog blokade vlasti na nivou BiH mnogo raspravljalo o tome kako strani investitori ne žele da ulažu u ovu državu, jer je smatraju nestabilnom, pokazalo se kako te priče i nisu potpuno tačne.
Naime, od početka ove godine više stranih investitora najavilo je kako žele preseliti svoju proizvodnju iz inostranstva u Republiku Srpsku. Tako je italijanska fiirma „Seven pul“, koja se bavi proizvodnjom majica za “Beneton Olimpias”, otvorila pogon u okolini Bijeljine, dok je rumunska kompanija „Mreža – netvork“ najavila premještanje svoje fabrike u Srpsku.
Akcenat Vlade Srpske u ovoj godini stavljen je i na rehabilitaciju putne mreže u Srpskoj, pa su tako mnogi putni pravci koji su godinama bili u izuzetno lošem stanju sanirani ili su počeli radovi na njihovoj rekonstrukciji. Između ostalih, riječ je putevima Trebinje – Ljubinje, Foča – Šćepan Polje, Vlasenica – Milići i drugi.
Ulagalo se i u banjski turizam, ali i u druge turističke potencijale Srpske, što je najvidljivije na primjeru Jahorine na kojoj je prije nekoliko dana puštena u rad žičara sa 36 kabina i po 10 sjedećih mjesta. To je najveća investicija Olimpijskog centra Jahorina i Vlade Republike Srpske na toj planini.
Uz gondolu su izgrađene i tri skijaške staze uređene po FIS standardima, dužine 5 kilometara, zaštićene vjetroustavama i prekrivene sistemom osnježavanja, sa rasvjetom. Napravljeni su vezni putevi koji vode ka gondoli, te novi lift na Poljicama kapaciteta 1.200 skijaša na sat. Zamijenjen je stari lift Poljice novom instalacijom sidro kompanije “Doppelmayr”, gradi se još jedno jezero Poljice, izgrađen je i Olimpijski plamen.
Izdvajanja iz budžetskih rezervi
Vlada Republike Srpske je u ovoj godini iz budžetske rezerve obezbijedila sredstva za liječenje 204 djece, čiji su roditelji tražili pomoć.
Pored toga, uvaženo je i 87 molbi za pomoć u rješavanju teške materijalne situacije, te izdvojena sredstva po osnovu svih 26 zaprimljenih zahtjeva za liječenje starijih i iznemoglih lica.
Sredstvima iz budžetske rezerve pomagani su i uspješni talentovani sportisti i klubovi, te podržana organizacija više sportskih manifestacija, poput biciklističke trke od Banjaluke do Beograda.
Iz budžetske rezerve pružena je i finansijska pomoć za održavanje konferencije „Mladica“ – o mladima koji su u djetinjstvu liječeni od karcinoma.
Takođe, pomoć su dobila i privredna udruženja iz Srpske u inostranstvu, organizacije stručnih konferencija iz oblasti ekonomije, komunikacija i informacionih tehnologija i mnogi drugi.
Odlukom premijera izdvojena su sredstva i za kupovinu kuće samohranom ocu Dušku Stojanoviću iz sela Šešlije kod Doboja koji je, kao borac četvrte kategorije, ostao bez oka i jedne šake, a izdržava svoje dvoje djece i žive u neuslovnoj kući.
Sredstva su izdvojena i za rješavanje stambenog pitanja Zorane Vujić iz Jezera, samohrane majke petoro dece, koji su zbog poplave morali da napuste svoj porodični dom.
(Srpskainfo)
