Za nešto više od četiri mjeseca otkako su na Kosovu na snazi trgovinske takse, izvoz iz Bosne i Hercegovine je manji za 40 miliona maraka, pokazuju najnoviji podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Naime, od novembra do kraja marta ove godine izvoz je iznosio skromnih 7,35 miliona KM, dok je samo u istom periodu godinu dana ranije on bio 47,57 miliona maraka.
U zanemarivom izvozu na vrhu su proizvodi od gvožđa i čelika, obuća, farmaceutski proizvodi, drvo i proizvodi od drveta te mlijeko i mliječni proizvodi.
Kosovska strana je ipak uspjela zadržati obim izvoza u BiH i on iznosi 4,5 miliona KM za period od novembra do marta, a što je na gotovo istom nivou kao i godinu dana ranije.
I pored skromnih brojki, Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, smatra kako je BiH trebalo da posegne za kontramjerama jer je, kako je kazao, reciprocitet u ovakvim slučajevima vrlo bitan.
“U pitanju je značajna svota novca. Četrdeset miliona maraka je novac koji bi došao u BiH i direktnu korist bi imali izvoznici. Oni su ovako ostali bez tog tržišta i moraju se snaći na neki drugi način, a sumnjam da će to moći u nekom kratkom vremenu. Došlo je i do pada poslovne aktivnosti, a to se automatski odražava na plate i poslovanje preduzeća”, ocjenjuje Hadžić.
Prema njegovim riječima, država je morala nekako da zaštiti svoje firme, ali je podrška izostala.
“Ovo je i dokaz da se zona slobodne trgovine može prekršiti na jednostran način. BiH nije htjela da krši sporazum, ali je ostala bez značajnih sredstava. Ovo više nije u domenu ekonomije, već politike”, zaključio je Hadžić.
S obzirom na to da su takse pored BiH obuhvatile i Srbiju, i oni redovno ažuriraju svoje podatke o štetama koje imaju zbog ovog nameta.
Marko Čadež, predsjednik Privredne komore Srbije, kaže kako je odluka Prištine da uvede stoprocentne takse za robu iz centralne Srbije zaključno s februarom nanijela direktnu štetu privredi Srbije od skoro 100 miliona evra i to samo na osnovu nerealizovanih isporuka.
“Šteta samo stranih kompanija, s kapitalom iz zemalja EU, koje posluju u Srbiji, procenjena je u jednom trenutku na oko 200 miliona evra na godišnjem nivou”, precizirao je Čadež.
On je naveo da je uvođenje takse nanijelo veliku štetu i privrednicima u BiH, ali i kosovskoj privredi i cijelom regionu, ugrožavajući ekonomske integracije i utičući na političku stabilnost.
“Ta odluka je ne samo kršenje CEFTA sporazuma i drugih međunarodno preuzetih obaveza, već je nerazumna, iracionalna, isključivo politički motivisana i suprotna svakoj ekonomskoj logici”, ocijenio je Čadež.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, poručio je juče u razgovoru s ambasadorom SAD Kalom Skotom da nije optimista, ali da je Srbija spremna da nastavi dijalog ako Priština povuče odluku o sto odsto uvećanim taksama na robu iz Srbije.
Izvoz na Kosovo
PERIOD KOLIČINA (KG) VRIJEDNOST (KM)
21.11.2017-31.03.2018. 2.614.504,87 5.436.707,47 KM
21.11.2018-31.03.2019. 2.027.280,22 4.486.865,73 KM
Uvoz iz Kosova
PERIOD KOLIČINA (KG) VRIJEDNOST (KM)
21.11.2017-31.03.2018. 2.614.504,87 5.436.707,47 KM
21.11.2018-31.03.2019. 2.027.280,22 4.486.865,73 KM
