Stanje u medijima danas mnogo je lošije nego ranijih godina, izjavila je u Sarajevu ombudsman za ljudska prava BiH Jasminka Džumhur, predstavljajući “Specijalni izvještaj o položaju i slučajevima prijetnji novinarima u BiH”.
Džumhurova je naglasila da indikator nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara za decembar 2016. godine ukazuje da je BiH na 65 mjestu, od ukupno 180 obuhvaćenih zemalja.
Ona je napomenula da se izvještaj odnosi na period od 2012. do 2017. godine, ali i dodala da zabrinjava stalni pad, jer je BiH 2006. godine zauzimala 19. mjesto.
Džumhurova je naglasila da se osnovni uzroci zabrinutosti ombudsmana BiH ogledaju, prije svega, u povredama prava iz radnih odnosa, kao i da su svi subjekti obuhvaćeni istraživanjem – izvršna vlast, političke partije i novinari, ukazali da se najviše krše ekonomska prava novinara.
Ona je rekla da je medijsko tržište fragmentirano i prezasićeno, što se odslikava na položaj novinara, te napomenula da ostvarivanje socijalno-ekonomskih prava u toj branši u BiH nije obezbijeđeno na adekvatan način.
Najčešće je slučaj, kako je navela, da većina novinara nema zaključene ugovore, ne izvršavaju se obaveze iz ugovora o radu, nemaju pravo na sindikalno organizovanje, te pitanje jasno definisanog radnog vremena, odnosno, prekovremenog rada.
“Nažalost, prisutno je nasilje, uznemiravanje i zastrašivanje novinara. Napadi na novinare predstavljaju napad na demokratiju i svaki slučaj se korištenjem međunarodnih mehanizama može dovesti pred Evropski sud. Praksa Evropskog suda za ljudska prava pokazuje da su ti slučajevi u većini slučajeva riješeni u korist novinara”, rekla je ona.
Džumhurova je istakla da su tužilaštva u BiH, kada je riječ o napadima na novinare, dobila različite odgovore koji se mogu svrstati u tri kategorije.
“Jedna grupa tužilaštava je odgovorila da ne vodi evidenciju o profesiji oštećene strane, druga grupa pod istim okolnostima dostavila je informaciju da nema takvih evidentiranih predmeta. Treća grupa tužilaštava dostavila je potpune pokazatelje”, rekla je ona.
Džumhurova je naglasila da su ombudsmani došli do zaključka da pitanje napada na novinare nije toliko efikasno procesuirano, iako je kao takvo prijavljeno nadležnim tužilaštvima, kao i da nisu svi napadi kod nadležnih organa i prijavljeni.
Govoreći o tužbama za klevetu, Džumhurova je rekla da su trenutno aktivna 173 slučaja, napominjući da je godišnje u prosjeku oko 100 tužbi protiv novinara.
Ona dodaje da se stiče utisak da se novinari nastoje time onemogućiti i obeshrabriti u objavljivanju tekstova sa čijim sadržajem određene javne ličnosti nisu saglasne.
Džumhurova je naglasila da je potrebno zakonom propisati krivično djelo napada na novinare.
Obmudsman Nives Jukić napomenula je da je izvještaj sačinjen na osnovu preporuke Savjeta ministara i uz podršku Misije OBES-a u BiH, te da su se koristile metode ankete i intervjua.
Ona je navela da prvi dio ovog izvještaja predstavlja analizu zakonskog okvira koji uređuje djelovanje novinara, da sadrži set preporuka, te da Institucija ombudsmana za ljudska prava od svih nivoa vlasti koji su označeni kao odgovorni subjekti, očekuje da pristupe njihovoj realizciji u skladu sa zadatim rokovima.
Šef Odjeljenja za odnose s javnošću Misije OBES-a u BiH Željka Šulc istakla je da je OEBS podržao izradu ovog izvještaja, s obzirom na to da na nivou ove organizacije ima instituciju predstavnika za slobodu medija u svih 57 zemalja članica.
Ona je napomenula da Misija OBES-a u BiH već 20 godina nastoji da olakša posao novinarima na zakonodavnom i praktičnom nivou, te da bez straha od prijetnji mogu obavljati svoj posao na adekvatan način.
(Srna)
