Na slobodi se nalazi više od polovine od 23 pripadnika Islamske države osuđenih zbog terorizma, a tome su presudno doprinijele blaga kaznena politika i odluke Suda BiH.
Prema podacima Tužilaštva BiH, zbog odlazaka na strana ratišta i pridruživanja formacijama terorističke organizacije Islamska država u Sudu BiH su osuđene 23 osobe na ukupno 50 godina zatvora.
Sagovornik “Glasa Srpske” blizak Sudu BiH kaže da je većina njih na slobodi.
– Nekima su već istekle zatvorske kazne od godinu na koje su osuđeni nakon sklapanja sporazuma o priznanju krivice. Ima onih koji su odmah nakon presude otkupili kaznu, što im zakon omogućava, pa nisu ni išli u zatvor. Treći su pak na slobodi jer im nakon pravosnažne presude nije određen pritvor, što se vidjelo i u slučaju Enesa Mešića i njegove šestorice saradnika koji su bili mjesecima na slobodi – kaže naš sagovornik.
Jedan od primjera ekspresnog izlaska terorista na slobodu je i slučaj u kojem je na meti pravosuđa bio Fatih Hasanović. On je zbog pripadnosti terorističkoj grupi na osnovu sporazuma o priznanju krivice u aprilu 2016. godine osuđen na godinu zatvora.
– U kaznu su mu uračunata dva mjeseca pritvora iz 2014. godine, tako da se ubrzo našao na slobodi. Niko ne zna gdje je on sada, a sigurno je da se za tih nekoliko mjeseci nije mogao radikalno promijeniti i da i dalje kao i ostali predstavlja opasnost – kaže sagovornik “Glasa”.
Na slobodi su i četiri člana grupe koju je predvodio Husein Erdić. Njih je Sud BiH osudio u februaru prošle godine za pridruživanje terorističkim organizacijama u Siriji. Erdić je osuđen na tri i po godine, Midhat Trako na godinu i po, Nevad Hušidić i Merim Keserović na po godinu zatvora.
Najveća kazna za organizovanje odlazaka na strana ratišta i pridruživanje terorističkim organizacijama izrečena je vehabijskom vođi Huseinu Bilalu Bosniću u trajanju od sedam godina zatvora koju izdržava u zatvoru u Zenici. Njegov branilac najavio je podnošenje zahtjeva za izlazak Bosnića na slobodu, jer je odslužio više od polovine kazne čime je stekao uslove da može podnijeti zahtjev za uslovni otpust. Ukoliko bi se to dogodilo, smatraju bezbjednosni eksperti, borba protiv terorizma bi pretrpjela snažan udarac, jer je većina radikalnih islamista neokrznuta prošla sudske procese.
Vršilac dužnosti dekana Fakulteta bezbjednosnih nauka u Banjaluci Predrag Ćeranić kaže da su kazne za krivična djela u vezi sa odlaskom na strana ratišta i pridruživanjem terorističkim formacijama preblage.
– Sigurno će se osjetiti posljedice sporazuma o priznanju krivice sklapanih sa teroristima i presuda na jednogodišnje zatvorske kazne. Takvo šta nema nigdje osim u BiH. Kaznenu politiku hitno treba mijenjati. Osim toga, zvaničnici u BiH trebalo bi da imaju procjene kako će se povratnici iz Sirije ponašati kad se vrate u BiH, a to će biti uskoro – rekao je Ćeranić.
Ministarstvo bezbjednosti BiH raspolaže podacima da se na stranim ratištima trenutno nalazi 115 državljana BiH, dok neki izvori navode da se njihov broj penje i do 320.
Naloženo izdržavanje kazne
Prema nezvaničnim informacijama Sud BiH je, nakon što je Enes Mešić uhapšen prilikom pokušaja ilegalnog prelaska granice i ponovnog odlaska na sirijsko ratište, po hitnom postupku naložio da na izdržavanje zatvorskih kazni budu upućena i šestorica ratnika koji su osuđeni s njim. Oni su takođe bili na slobodi iako im je još 7. aprila izrečena pravosnažna zatvorska kazna.
– Ta odluka je zapravo indirektno priznanje Suda BiH da je počinjena greška kada je dozvoljeno da sedmorica osuđenih terorista dva i po mjeseca budu na slobodi – rekao je naš sagovornik.
Mešić je pravosnažno osuđen na tri godine zbog ratovanja i pripadnosti terorističkoj organizaciji, ali mu sud nije odredio pritvor kao ni Ademu Karamuji, Ibri Deliću, Mirzi Kapiću, Jasminu Jašareviću, Salku Imamoviću i Samiru Hadžaliću, kojima su izrečene blaže sankcije.
(glassrspske.com)
