Generalni direktor “Srbija gasa” Dušan Bajatović izjavio je danas da je planiran krak gasovoda “Turski tok” iz Srbije prema Banjaluci, koji će biti kapaciteta 1,2 milijardi metara kubnih.
Bajatović je rekao novinarima u Banjaluci da će taj krak ići će od nove kompresorske stanice smještene između Inđije i Beograda, do granice.
“Od granice će verovatno biti upareno sa izgradnjom novog auto-puta i planiramo da dođe do Banjaluke, te dalje do hrvatske granice”, rekao je Bajatović, koji u Banjaluci učestvuje na naučno-stručnoj konferenciji “Turski tok, geostrateški interes zapadnog Balkana – izazovi i prilika za BiH”.
On kaže da su za izgradnju kraka gasovoda do Banjaluke, a kasnije i do hrvatske granice zainteresovani “Srbija gas” i “Gasprom”, kao i da će cijevi biti prečnika 500 milimetara, a radni pritisak 50 bara.
Bajatović je istakao da taj projekat predstavlja razvojnu šansu za Republiku Srpsku, ali i čitavu BiH, jer će se predvidjeti priključci i za Federaciju BiH /FBiH/, ukoliko to oni žele.
On smatra da je direktni interes Srpske, ali i FBiH da imaju na raspolaganju gas kao energent.
“Odgovarajući ugovori biće vrlo brzo potpisani i ruski `Gasprom` je već rezervisao određene količine gasa za Republiku Srpsku”, rekao je Bajatović.
On je podsjetio da je “Srbija gas” ranije preuzeo veći dio dionica preduzeća “Bijeljinagas”, kao i da će vrlo brzo biti završena gasifikacija Bijeljine, koja će uskoro biti prvi grad u Srpskoj koji će biti u potpunosti gasifikovan.
Bajatović je naveo da su u Srbiji počeli radovi na “Turskom toku”, te da je do sada urađeno oko 30 kilometara u varovima, kao i da je stiglo više od 120 kilometara cijevi.
On je istakao da je u Bugarskoj u toku izbor novog izvođača radova, a ovih dana se očekuje da Srbija, Bugarska i Mađarska usaglase sve tačke prelaza gasovoda.
Bajatović kaže da je cijev koja ide kroz Crno more već blizu turske obale, dodajući da se “Turski tok”, koji je neka umanjena verzja nekadašnjeg “Južnog toka”, gradi i kako bi se izbjegli određeni geostrateški problemi.
Dragana Kalabić iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske rekla je da je procijenjena vrijednost radova za distributivnu mrežu, prema Studiji razvoja energetskog sektora Srpske, oko 355 miliona KM, dok će za izgradnju transportnog gasovoda biti potrebno obezbjediti oko 155 miliona evra, ali da još nisu urađeni glavni projekti.
Ona je navela da je ovaj gasovod značajan za Srpsku, ali i cijelu BiH sa aspekta obezbjeđenja ovog energenta i realizacije nacionalnog projekta “Gasifikacija Srpske od Bijeljine prema Banjaluci”.
“Ovaj projekat je komeracijalan jer će na taj gasovod biti povezani svi veći industrijski potrošači kao što je Termoelektrana `Ugljevik`, gdje se planira izgradnja blok stanice od 300 megavata i koja bi koristila gas za proizvodnju struje”, navela je Kalabićeva.
Ona je dodala da će na gasovod biti priključeni i Rafinerija ulja, te Rafinerija nafte, koji će koristiti do 400 miliona metara kubnih gasa, a u Banjaluci je planirana izgradnja postrojenja za proizvodnju električne energije sa gasom kao energentom.
“Gasovod bi povezivao sve veće urbane centre uz rijeku Savu, tako da na gasifikaciju Srpske treba gledati kao na važan projekat koji će omogućiti njen sveukupan ekonomski razvoj, te obezbjeđivanje ekološkog energenta za potrošače”, naglasila je Kalabićeva.
Glavi urednik zagrebačkog portala “Geopolitika njuz” Zoran Meter naveo je da svaki projekat ovog obima ima dvije karakteristike – geopolitičku i tržišnu, ističući da je gasifikacija potrebna ovom regionu.
On je istakao da je u procesu gasifikacije potrebno sagledavati i kontekst sukoba SAD i Rusije na globalnom nivou, te dodao da će se stvar svesti na to da li će SAD pokušati da spriječi projekat “Turskog toka” po svaku cijenu ili će doći do nekog kompromisa.
Meter smatra da bi taj kompromis predstavao pitanje da li će Mađarska uzimati samo ruski ili i gas sa kompresorske stanice sa Krka.
Organizator ovog naučnog skupa je banjalučko Udruženje “Centar za lobiranje”, koji je među zaključke i preporuke ove konferencije naveo da je za BiH važno da vodi računa o vlastitim interesima, ne ignorišući važne međunarodne i regionalne projekte, a posebno one od kojih zavisi njena buduća energetska bezbjednost.
Zaključak je da je u tom slučaju priključenje Republike Srpske na “Turski tok” ekonomsko, a ne političko pitanje.
Među zaključcima sa skupa istaknuto je da ovaj region treba da iskoristi svoj geografski položaj i postane tranzitno strateški važan za snabdijevanje gasom potrošača u zapadnoj Evropi i da u tom smislu BiH treba da zauzme aktivniju ulogu i uključi se u realizaciju kopnenog dijela “Turskog toka” vođena svojim intersima i mogućnostima razvoja gasifikacije.
(Srna)
