Ukoliko se ne postigne dogovor između BiH i Hrvatske u vezi s gradnjom pelješkom mostu, njegovu sudbinu odrediće međunarodna arbitraža.
Ovo smatra većina poslanika Predstavničkog doma BiH, koji ističu da je to zadnji korak, ali neizbježan ukoliko ne padne dogovor između dvije zemlje. Momčilo Novaković, predsjedavajući Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma BiH i poslanik NDP-a, kaže za “Nezavisne” da je arbitraža posljednje rješenje, ali da će se u nju ući ako ne bude dogovora.
“Ključan je dogovor dvije zemlje, koji podrazumijeva i rješavanje pitanja granica, a time i izgradnje mosta. Najbolje bi bilo da ovaj problem rješavaju Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara, i Andrej Plenković, premijer Hrvatske”, kaže Novaković.
Za razliku od Novakovića, Damir Bećirović, šef Kluba DF-a, kategoričan je da je jedini put arbitraža. Senad Šepić, poslanik Nezavisnog bloka, smatra da je arbitražni postupak posljednji korak, te da tom potezu moraju prethoditi razgovori na najvišem nivou BiH i Hrvatske.
SNSD-ov poslanik Lazar Prodanović mišljenja je da BiH ne treba zaoštravanje krize sa susjedima, te da je potrebno sjesti, razgovarati i rješiti pitanje granica sa svim susjedima.
“Nadam se da neće doći do arbitražnog spora. Treba prepustiti Savjetu ministara i Predsjedništvu BiH da se bave ovim pitanjem”, kazao je Prodanović. Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH, smatra da je arbitraža zadnja opcija.
“Mi ne želimo Hrvatskoj oduzimati pravo da gradi na svojoj teritoriji, ali BiH se mora omogućiti neometan pristup otvorenom moru. Hrvatska nudi slobodan pristup kroz svoju teritoriju, a to nije isto”, kazao je Džaferović.
Očekuje da se utvrdi granica između BiH i Hrvatske, posebno ona na moru, te smatra da je sporazum Izetbegović – Tuđman iz 1999. godine privatljiv za BiH i da na najbolji način određuje granice na moru, te da Hrvatski sabor treba napokon da ga ratifikuje.
S druge strane Bećirović tvrdi da nema ništa od ratifikovanja tog sporazuma, te da je zadnji voz za to prošao 2002. godine, kada je Hrvatski sabor odbio to ratifikovati, a ni BiH nikada to nije učinila.
Poslanici SBB-a su u petak uputili zaključak Parlamentarnoj skupštini BiH da se razmotri inicijativa da BiH traži od Hrvatske da se ispoštuje i ratifikuje pomenuti sporazum. Poslanik te stranke Mirsad Isaković tvrdi da bi njegova realizacija riješila sve probleme u vezi s izgradnjom mosta i da bi BiH omogućila neometan pristup otvorenom moru.
Bura u vezi s izgradnjom mosta podigla se i zbog različitih pisama koje zvaničnici iz BiH upućuju Hrvatskoj i Evropskoj komisiji o tome.
Tako je Hrvatskoj prvo pisao Adil Osmanović (SDA), ministar civilnih poslova BiH, da bi odmah nakon toga na istu adresu pismo uputio i Josip Grubeša (HDZ BiH), ministar pravde BiH.
Osmanović je u pismu istakao da je protiv, dok je Grubeša naveo da nema ništa protiv gradnje mosta. Iza njih uslijedila su nova pisma, i to Šefika Džaferovića i Safeta Softića (obojica iz SDA), zamjenika predsjedavajućeg oba doma parlamenta BiH. Oni su pismo uputili u Brisel tačnije Evropskoj komisiji, u kojem navode da se protive gradnji mosta i da očekuju da BiH i Hrvatska rješe pitanje granice na moru.
Na sjednici parlamenta u četvrtak 24 poslanika su potpisala deklaraciju kojom traže od Hrvatske da obustavi gradnju pelješkog mosta. U deklaraciji se pozivaju nadležni organi Hrvatske, odnosno EU, da bez odgađanja obustave sve radnje čiji cilj može biti umanjenje ili potpuno ukidanje suverenih prava BiH i da se hitno uključe u razgovore s BiH radi postizanja bilateralnih rješenja u pogledu razgraničenja na moru.
Evropska komisija je nedavno odobrila Hrvatskoj 357 miliona evra za gradnju mosta, a vrijednost cijelog projekta iznosi 426 miliona.
Pelješki most, koji će povezati najjužniji dio zemlje s ostatkom države, prema dokumentaciji dug je 2.404 metra, a navodno Hrvatska je spremna i nedavno je ponudila da širina plovnog puta bude 200 metara.
Pravo na pristup otvorenom moru Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, izrazio je očekivanje da će institucije EU u što skorijem roku pristupiti medijaciji između BiH i Hrvatske, kako bi se pitanje pelješkog mosta riješilo dogovorom, u interesu obje zemlje, ali i same EU.
On je Larsa Gunara Vigemarka, šefa Delegacije EU u BiH, informisao da cilj BiH nije da spriječi Hrvatsku da izgradnjom pelješkog mosta spoji svoje teritorije, nego da ostvari pravo na pristup otvorenom moru.
