Privrednici u BiH susreću se sa mnogim problemima, pogotovo ako nemaju političke veze, a ono što država treba da uradi, kako bi privreda bilježila uspjehe, je da obezbijedi pristup obrazovanju, kapitalu i tržištu, poručeno je sa današnjeg panela u organizaciji portala capital.ba.
Panel je organizovan povodom završetka projekta „Svijetla strana BiH“ u kojem je portal capital.ba u prethodnim mjesecima predstavio 30 različitih samostalnih preduzetnika, malih i srednjih preduzeća i velikih kompanija koje posluju uspješno bez politike i javnih budžeta.
Glavni i odgovorni urednik portala capital.ba Siniša Vukelić kazao je da su kroz projekat „Svijetla strana BiH“ predstavljeni pozitivni primjeri poslovanja u BiH.
„To su priče o firmama koje se malo oglašavaju, koje se za svoju poziciju na tržištu bore znanjem i radom“, istakao je Vukelić.
Dodao je da je to na izgled bio lagan posao, ali da je problem što većina kompanija nije htjela da razgovara o tome navodeći da će zbog toga doći pod lupu inspekcija, što pokazuje kakav je poslovni ambijent u BiH.
„Kompanije i preduzetnici koje smo pronašli nemaju politička leđa, ne posluju sa državom i vrlo su bitni jer su zdravo tkivo ovog društva i domaće ekonomije. Oni proizvode, zapošljavaju radnike i poštuju zakonske obaveze, ako to ne rade vrlo, brzo će biti zatvoreni“, rekao je Vukelić.
Istakao je da je privatni biznis veoma težak, ljudi rizikuju, ulažu imovinu i sve stavljaju pod upitnik, te da bi uspijeli moraju da rade više, da imaju originalne ideje.
„Dug je put do uspjeha, a pored svega privrednici u BiH imaju dodatne probleme, nelojalnu konkurenciju, poreske organe koji ih često posjećuju ako nemaju veze u politici, a tu je i različito tumačenje propisa od nadležnih institucija“, kazao je Vukelić.
Neophodno unapređenje obrazovanja i administracije
Član Skupštine Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je da je razvoj privrede i cijelog društva prepušten sam sebi.
„Potrebna je značajnija uloga države, a mi kroz Uniju druženja poslodavaca pokušavamo državu da usmjerimo u tom smjeru. Situacija u privredi nije nimalo ružičasta i treba nastaviti sa ovakvim projektima promovisanja pozitivnih primjera. To je korisno i za motivaciju nas koji smo već postigli određen uspjeh u biznisu, a i zbog budućih generacija, da započnu biznis, da nađu usmjerenje“, rekao je Trivić.
S obzirom da je suvlasnik i kompanije „Krajina klas“, koja je od male radnje izrasla u kompaniju sa preko 500 zaposlenih, Trivić je kazao da mu je cilj bio da napravi dugoročnu firmu, te da se trudio da ima strategiju razvoja.
„Neophodno je promovisati zadovoljstva koja dobijate razvojem firme. Najčešće su poslodavci žigosani jer imaju dobar stan ili automobil, umjesto da služe kao primjer šta donosi rad, pod uslovom da poslodavac to nešto nije ukrao. Neophodno je promovisanje firmi iza kojih ne stoji država, jer sve one kojima je država stajala iza leđa na kraju su propale zato što nisu bile izložene tržištu i nisu bile spremne za udar, pa ih je najmanji povjetarac rušio“, poručio je Trivić.
Dodao je da država ne treba pretjerano da stoji iza firme, već da treba da se bavi poslovnim okruženjem, unapređenjem obrazovanja i administracije, kao i otvaranjem razvojnih centara.
Izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac rekao je da bi država trebalo da unaprijedi rad kontrolnih organa i zaštiti potrošače, te da time pomaže i razvoj privrede.
„Da imamo racionalnije političke elite oko nekih stvari bi se lako trebali dogovoriti, tu mislim na uvođenje laboratorija i sertifikacionih tijela koja nam nedostaju. Na primjer kada izvozimo čekamo analize na granici i po sedam dana, a s druge strane kada kod nas neko nešto uvozi to ide puno brže, time se ugrožava i zdravlje građana, a trpe i domaći privrednici“, kazao je Grabovac.
Izvršni direktor Centra za istraživanje i studije GEA Marko Martić istakao je da BiH nedostaju fondovi rizičnog kapitala koji su zaživjeli u mnogim zemljama.
„Imamo lošu situaciju što se tiče pristupa kapitalu, država to može da uredi tako da tržište kapitala modernizuje, da preduzetnici ne budu vezani za tradicionalne izvore kapitala, kredite ili pozajmice. Sada fondovi rizičnog kapitala igraju veliku ulogu, ljudi koji imaju novac, a takvih ima u BiH, ulažu kapital posredstvom fondova i daju novac preduzetnicima, dijele rizik, ali imaju i mogućnost dobiti. U većini zemalja imamo te fondove, ali mi ih nemamo jer zakon kaže da bi osnovali fond, morate imati 10 miliona KM. Neophodno je raditi na pristupu obrazovanju putem tehnoloških parkova, inkubatora i na druge načine, tu država treba da odigra ključnu ulogu, to je veći problem nego administrativne barijere koje jesu brojne“, rekao je Martić.
Dodao je da je treći segment pristup tržištu i da treba omogućiti privrednicima izlazak na strana tržišta.
Panelisti su istakli i problem odlaska mladih ljudi i da će to tek predstavljati problem za razvoj domaće privrede.
Vasnik pivare „Gorštak“ Nikola Galić rekao je da je ogroman trud potreban da se pokrene posao bilo gdje, a pogotovo u BiH.
„Ima mnogo pozitivnih stvari u privredi koje se ne koriste, na primjer podsticaji ili drugačije vrste marketinga. Mi se mnogo oslanjamo na korišćenje društvenih mreža koje su veoma korisne u smislu marketinga i efikasne za predstavljanje proizvoda. Poteškoće sa kojima se susrećemo su nelojalna konkurencija koja ima jeftinije proizvode i država bi tu trebala da reaguje, kao i da pomogne preduzetnicima u prvoj godini poslovanja“, istakao je Galić.
Projekat „Svijetla strana BiH“ realizovan je uz pomoć granta Ambasade SAD u BiH. Portal CAPITAL objavio je 30 priča o uspješnim preduzetnicima i firmama iz BiH, kao i štampanu publikaciju.
Priče možete pročitati na linku Uspješni bez politike i javnih budžeta.
(capital.ba)
