Stečajna upravnica Banke Srpske Mirjana Golić iznijela je niz teških optužbi na račun Odbora povjerilaca banke, prije svih, na račun predstavnika Ministarstva finansija i Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, za koje je rekla da ne rade u interesu svh povjerilaca i da ciljano vode stečaj u samo njima znanom pravcu.
U dopisu koji je uputila stečajnom sudiji, a koji je u posjedu portala capital.ba, Golićeva je oštro kritikovala rad Odbora povjerilaca navodeći da se članovi ograđuju i prikrivaju iza odluka drugih. Najviše zamjerki imala je na rad predsjednika Odbora povjerilaca, predstavnika Ministarstva finansija Svetozara Vukelića i predstavnika IRB-a Antonije Dulić.
Ona je navela da se predsjednik Odbora bavi pitanjima koja nisu u njegovoj nadležnosti i da su se sjednice svele na ispitavanje stečajnog upravnika od strane predsjednika Odbora.
„Maksimalno vodim računa da zaštitim interes banke, ali je očigledno da pojedini članovi Odbora povjerilaca imaju suprotne interese. Bespotrebno gubimo vrijeme na različita pitanja koja nisu od značaja za namirenje povjerilaca“, navela je Golić.
Čak je optužila Odbor povjerilaca da često održava sjednice jer su članovi plaćeni po svakoj sjednici.
„Primjera radi, izvještaji za prvi, drugi i treći kvartal razmatrani su u roku od 20 dana u tri odvojene sjednice iz čega je lako zaključiti zbog čega, imajući u vidu da se svaka sjednica Odbora povjerilaca plaća“, dodaje se u dopisu.
Golićeva je istakla da predstavnici Ministarstva i IRB-a u Odboru povjerilaca nisu dali glas ni za jedan izvještaj o ekonomsko – finansijskom položaju banke, te da ova dva povjerioca, koja čine većinu u Skupštini povjerilaca, ciljano vode stečajni postupak u njima znanom pravcu.
„Imajući u vidu ovakav način rada navedenih predstavnika u Odboru povjerilaca već sada je jasno da će stečajni postupak potrajati. Predsjednik Odbora povjerilaca nijednu odluku bitnu za stečajni postupak nije usvojio, bio je protiv ili suzdržan te prepuštam sudu da cijeni njegov doprinos u rješavanju bitnih pitanja i namirenju povjerilaca“, navela je Golić.
Ona je istakla i da je neprimjereno da predsjednik Odbora povjerilaca upotrebljava memorandum Ministarstva finansija RS za sazivanje sjednice Odbora.
„Odbor nije organ Ministarstva finansija RS, već Banke Srpske, a to ukazuje na nešto drugo“, optužila je Golić u dopisu.
Golićeva je upozorila i na problem smješataja arhive banke za koji Odbor već mjesecima ne nalazi rješenje. Istakla je da i pored maratonskih sjednica pitanje arhive nije riješeno i ona je izložena daljim rizicima propadanja, a banka dodatnim troškovima.
Ona ja zatražila od sudije da donese rješenje koje će dovesti do pomaka u ovom postupku, a prije svega do rješenja čuvanja dokumentracije banke.
“Svjesno na pogrešan način predstavlja naše aktivnosti”
Investiciono – razvojna banka (IRB) RS tvrdi da je stečajna upravnica Banke Srpske Mirjana Golić iznijela niz tvrdnji kojima svjesno na progrešan način prikazuje njihove aktivnosti. Sve to, kako navode, Golić radi sa namjerom da se kod ostalih povjerilaca banke stvori pogrešna predstava o postupcima koje IRB vodi radi preuzimanja kredita.
Komentarišući dopis koji je Golićeva uputila sudu, a u kojem je iznijela niz teških optužbi na račun Odbora povjerilaca banke, prije svih, na račun predstavnika Ministarstva finansija i Investiciono-razvojne banke (IRB) RS, u IRB-u su rekli da je zakonska obaveza IRB-a da na najbolji mogući način štiti interese fondova kojim upravlja.
Zbog toga je, navode, potpuno legitimna obaveza predstavnika IRB-a da tako postupa u radu Odbora povjerilaca, te da podržava i glasa za odluke koje su u interesu stečajnog dužnika, a time i u interesu povjerilaca.
„Predstavnik IRB-a u Odboru povjerilaca nije podržao izvještaj o ekonomsko-finansijskom položaju banke, jer je stečajna upravnica izričito odbijala da oroči novac koji banka ima, iako je Pravilnikom o utvrđivanju standarda za upravljanje stečajnom masom propisana obaveza da se novac drži na računu kod banke koja daje najpovoljniju kamatu uz minimalni rizik, uz pribavljanje ponuda za oročavanje od najmanje tri banke. Nepridržavanje ovog standarda je štetno za banku o čemu organi stečaja moraju voditi računa, pa time i Odbor povjerilaca“, istakli su u IRB-u i podsjetili da je u momentu otvaranja stečaja na računu banke bilo više od 17,5 miliona maraka.
Za IRB je krajnje upitan prijedlog stečajne upravnice da se prostor za arhivsku i dokumentarnu građu banke iznajmi na 10 godina i da za taj posao unaprijed plati 350.000 KM.
„Zbog ekonomske neopravdanosti takvog posla, te nemogućnosti da se u narednih 10 godina prati realizacija ugovora neprihvatljivo je bilo podržavanje takvog načina rješavanja čuvanja dokumentacije, a nesporno je da se ono može organizovati sa daleko manje novca“, dodali su u IRB-u.
Tvrde i da je konstatacija stečajne upravnice da će stečajni postupak potrajati zbog IRB-a i njenog predstavnika u Odboru povjerilaca samo skretanje pažnje ostalih povjerilaca sa ovog stečaja na IRB.
„Na taj način se stvara privid da je položaj tih povjerilaca ugrožen od strane IRB-a i postupaka koje fondovi vode kako bi se izvršio pritisak na IRB da obustavi postupke preuzimanja kredita. To je za nas neprihvatljivo jer je i interes korisnika kredita po kreditnim linijama IRB-a da se preuzmu krediti i nastavi njihova otplata direktno, a ne da se oni prodaju kroz prodaju kreditnog portfolija stečajnog dužnika“, navode iz IRB-a za CAPITAL.
Tvrde da bi prodajom njihovih kredita korisnici kredita bili izloženi prijevremenoj otplati i dodatnim troškovima, a da preuzimanjem kredita IRB pokušava to da spriječi.
„Korisnici stambenih kredita i u ovom momentu trpe štetu jer je IRB značajno smanjila kamate na sve plasirane kredita, a onima koji su podigli kredit preko Banke Srpske to nije omogućeno zbog čega se nalaze u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale korisnike“, navode iz IRB.
Capital.ba je ranije objavio dopis koji je stečajna upravnica Banke Srpske uputila sudiji, a u kojem je oštro kritikovala rad Odbora povjerilaca navodeći da se članovi ograđuju i prikrivaju iza odluka drugih. Između ostalog, navela je da Odbor povjerilaca često održava sjednice jer su članovi plaćeni po svakoj sjednici.
(capital.ba)
