Centralna izborna komisija BiH će između 7. i 9. maja raspisati ovogodišnje opšte izbore, rekla je predsjednica CIK-a Irena Hadžiabdić danas u Sarajevu, dodajući da su izmjene Izbornog zakona koje se tiču formiranja Doma naroda Federacije BiH moguće do januara iduće godine.
Hadžiabdićeva je rekla novinarima da će Komisija čekati sve dok zakonodavac ima obavezu da ispuni presudu Ustavnog suda BiH.
Ukoliko sastanak političkih lidera iz FBiH u vezi sa Izbornim zakonom zakazan za 3. maj ne uspije, Hadžiabdićeva je konstatovala da će se proces traženja rješenja nastaviti i u izbornoj godini, što je vrlo nepopularno i protivno međunarodnim standardima.
“Ta rješenja su nama neophodna da bismo završili izbore. Sve i da zakonodavci dođu do njih i u januaru 2019. godine, dobro su došla, inače imamo ogroman problem”, upozorila je Hadžiabdićeva.
Prema njenim riječima, ako parlament BiH na nekoj od narednih sjednica usvoji izmjene Izbornog zakona koje se odnose na neposredne izbore, poput onih koje se odnose na uvođenje novih tehnologija u izborni proces, CIK bi imao ogroman problem jer bi raspisao izbore po jednim, a prilagođavao provođenje izbora novim odredbama.
“Što se tiče odredbi koje se odnose na posredne izbore, one se tiču izbora koji dolaze 2019. godine i nemaju ništa sa izborima koje provodimo oktobra 2018”, objasnila je Hadžiabdićeva.
Navodeći da CIK ima uslove da u maju raspiše opšte izbore za 7. oktobra, ona je dodala da je Komisija, po zakonu, dužna da do 7. novembra ima gotove rezultate tih izbora, nakon čega slijedi ciklus posrednih izbora, čime se izborni proces zaorkužuje.
“Ali ova vrsta pitanja koja se sad raspravlja van parlamenta i radne grupe uz pokroviteljstvo određenih ambasada potpuno je jedna politička aktivnost koja se svodi na isključivo implementaciju Ustavnog suda BiH”, ocijenila je Hadžiabdićeva.
Ona je dodala da implementacija presude Ustavnog suda BiH nije u nadležnosti CIK-a i da Komisija, iako postoje odredbe koje joj daju neke nadležnosti s ovim u vezi, neće otvarati ovo pitanje zbog pritisaka pod kojim radi.
“Ulazimo u izbore bez definisanih pravila. Danas ćemo usvojiti pretposljednji set podzakonskih akata, a na još jednoj sjednici raspisati izbore. Sada je sva odgovornost na političkim akterima”, zaključila je Hadžiabdićeva.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Izbornog zakona kojima se predviđa skeniranje glasačkih listića u svrhu dobijanja izbornih rezultata, što je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH trebalo da danas razmatra, Hadžiabdićeva je ponovila stav CIK-a da se radi o radikalnoj reformi i da je nerealno da ona bude primijenjena na oktobarskim izbrorima.
“Treba provesti javne nabavke u kratkom vremenu, obezbijediti sredstva za nabavku opreme, provesti analizu stanja na terenu, testiratu opremu, edukovati one koji treba njom da rukuju i birače”, navela je predsjednik CIK-a.
Ona je upozorila da predložene zakonske odredbe nisu precizne i da bi to moglo stvoriti brojne probleme.
“Mi možemo dosta toga riješiti podzakonskim aktima, ali ne možemo mijenjati Zakon”, naglasila je predsjednik CIK-a.
Ona je podsjetila da CIK BiH učestvuje u interresornim radnim grupama koje se bave izmjenama izbornog zakonodavstva, pa i u onoj u čijem je fokusu uvođenje novih tehnologija.
Čović: Posljednja šansa za dogovor – 3. maj
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović očekuje da će 3. maja na sastanku predsjednika pet stranaka iz Federacije BiH /FBiH/ doći do dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.
Čović je rekao Srni da na jučerašnjem sastanku, koji je održan u rezidenciji ambasadora SAD u BiH, nije došlo do pomaka i da su svi ostali pri svojim stavovima.
On navodi da su dan prije u Mostaru predstavnici Hrvatskog narodnog sabora /HNS/ američkom ambasadoru u BiH Morin Kormak i šefu Delegacije EU u BiH Lars-Gunaru Vigemarku iznijeli svoje stavove i potrebu da se obezbijedi legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u Predsjedništvu BiH i Domu naroda Parlamenta FBiH, te podvukli da je to je minimum za HNS.
“Dogovorili smo se da se u formatu predsjednika stranaka nađemo 3. maja. To je još jedna mogućnost da bošnjačke stranke razumiju koliko je važno da najmalobrojniji narod, ali i ostala dva naroda mogu birati svoje predstavnike u Domu naroda i Predsjedništvu BiH. To bi obezbijedilo potpuno relaksiran odnos prema kampanji, kao i da brzo implementiramo izborni rezultat”, kaže Čović.
Lider HDZ-a smatra da će Centralna izborna komisija /CIK/ BiH 7. ili 8. maja raspisati opšte izbore za 7. oktobar, te napominje da do tada treba doći do dogovora.
“Ja se uzdam, uz kompromise koje i mi pravimo, da će doći do dogovora 3. maja na način koji ne ugrožava odluku Ustavnog suda i Suda u Strazburu. Ja sam i dalje optimističan u skladu s vremenom koje nam je ostalo, a to je desetak dana. Ja ću učiniti sve da stvorimo ambijent da se ispoštuje odluka Ustavnog suda i obezbijedimo relaksiran politički odnos u ovu predizbornu jesen. Volio bih da to učine i druge stranke”, rekao je Čović.
On nije želio da komentariše optužbe iz SDP-a BiH da se njegovim prijedlogom za izmjene Izbornog zakona BiH ide u novu podjelu BiH, koju SDP nikad neće prihvatiti.
“Takve izjave neću komentarisati nikad. Mi gradimo evropsku i modernu BiH u kojoj će tri naroda i svi koji se ne izjašnjavaju tako biti dovoljno ustavno pozicionirani da se može reći da smo obezbijedili i ustavnu ravnopravnost. Sad imamo i odluku Ustavnog suda koja to traži”, naveo je Čović.
On je istakao da su neke kolege već počele kampanju i već kandiduju svoje predstavnike za hrvatskog člana Predsjedništva BiH i prave spektakl. “Ja ću im ostaviti neka nastave sa tim spektaklima. Mi izbore dočekujemo spremni”, ističe Čović, koji je i hrvatski član Predsjedništva BiH.
On je u izjavi Srni napomenuo da je ideja bošnjačkih stranaka da se riješi samo pitanje Doma naroda.
Prema njegovim riječima, nemoguće je napraviti legitimno predstavljanje u BiH po odluci Ustavnog suda, a zanemariti članove Predsjedništva BiH, gdje se najviše odražava ta legitimnost predstavljanja.
“Mislim da se po istom modelu izbornih jedinica može naći mnogo jednostavnije rješenje za Predsjedništvo nego za Dom naroda. To će biti moj stav u pregovorima. Nadam se da to svi razumiju, pa i oni koji vjeruju da bošnjačkim glasovima mogu biti birani za hrvatskog člana Predsjedništva i za hrvatske delegate u Dom naroda. Nadam se da će shvatiti da to nije dobar put”, proučio je Čović.
(Srna)
