Pomenom na platou ispred Manastira Krušedol na Fruškoj gori, Srbija i Republika Srpska su obilježile godine od progona Srba iz Hrvatske u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije “Oluja”.
Obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u akciji “Oluja” prisustvovali su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Ana Brnabić, predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović, predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković, srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Njegova svetost patrijarh srpski Irinej.
Srpski član Predsjedništva BiH rekao je, obraćajući se prisutnima, da se danas navršavaju 24 godine od odluke Hrvatske da etnički očisti prostor Republike Srpske Krajine.
– Prije 24 desio se završni cilj Hrvatske da očisti Srbe iz Krajine i čitave Hrvatske – rekao je Dodik.
Podsjetio je da je predsjednik Srbije prije pet godina inicirao zajedničko obilježavanje Srpske i Srbije Dana sjećanja na stradale u “Oluju”.
Dodik je rekao da je srpski narod najstradalniji narod i da je prošli vijek – vijek srpskog stradanja.
– U prošlom vijeku donijeli smo slobodu drugima, a oni su nam krajem vijeka vratili novim srpskim stradanjima – istakao je Dodik, naglasivši da su se Srbi uvijek borili za slobodu.
Predsjednik Srbije je istakao da je ponosan što su predstavnici Srba iz Crne Gore prisustvovali obilježavanju Dana sjećanja na Srbe stradale u zločinačkoj akciji hrvatske vojske i policije “Oluja”, za razliku od predstavnika crnogorske države koji “slave” u Hrvatskoj.
Vučić je izrazio zadovoljstvo što su predstavnici Srba iz Slovenije i Makedonije došli da odaju pomen stradalima.
– Danas su Srbi, ma gdje da žive, apsolutno ujedinjeni i znaju šta im je činiti i ubuduće. Јa sam za to zahvalan /Miloradu/ Dodiku, jer smo zajedno pokrenuli inicijativu za obilježavanje stradanja Srba – istakao je Vučić.
Milica Јukić, koja je u “Oluji” sa nepunih pet godina napustila dom i izgubila strica, uz suze se prisjetila egzodusa.
– Odrasla sam prerano, saznala šta znači biti protjeran sa ognjišta i biti izbjeglica – rekla je ona, naglasivši da je u Srbiji našla novi dom.
Centralnim pomenom ispred Manastira Krušedol odata je pošta žrtvama “Oluje”, kada je početkom avgusta 1995. godine, iz Hrvatske protjerano oko 250.000 Srba, ubijeno oko 2.000, dok ih se 836 još vodi kao nestalo.
Centralnoj manifestaciji “Dana sjećanja” prethodio je parastos koji je ispred Manastira služio patrijarh srpski Irinej.
Patrijarh Irinej je podsjetio da je “Oluja” bila zločin koji je planirala hrvatska država i osudio ćutanje rimokatoličke crkve, koje je, kaže, osnažilo mnoge koji su činili zlo i “ostali neosuđeni od te božanske organizacije”.
Najtragičnije je, kaže patrijarh, to što se ideje zločina, koji su se desili u prošlosti, čuju i danas, a naše je, kaže, da pamtimo, i da kao hrišćani oprostimo kada potomci bivših zločinaca budu svjesni velikih žrtava i pokažu svoje izvinjenje i pokajanje.
Patrijarh je, na obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u oružanoj akciji “Oluja”, u Krušedolu, rekao da se na današnji dan sjećamo mnogobrojnog stradalog i pobijenog srpskog naroda, koji je nevino stradao.
Akcija “Oluja” je najveće i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše Јugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka.
U “Oluji” je, prema podacima srpskog Komesarijata za izbjeglice, protjerano 250.000 Srba iz Republike Srpske Krajine, 1.856 je ubijeno, a 836 vode se kao nestali.
Hrvatska vojno-policijska akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinica HVO-a na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, odnosno na Republiku Srpsku Krajinu.
Dan kasnije, 5. avgusta, hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu, dok su kolone izbjeglica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju.
(RTRS)
