Danas pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs, najveći hrišćanski praznik i dan Hristovog vaskrsnuća.
Toga dana je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih, pobjedio smrt i svim ljudima, od Adama i Eve do posljednjeg čoveka na zemlji, darivao vječni život. Vaskrs je pokretni praznik, koji najranije može biti 4. aprila, a najkasnije 8. maja, računato po novom, gregorijanskom kalendaru.
Vaskrsenje se slavi tri dana, hrišćani se pozdravljaju sa: „Hristos voskrese“, a odgovaraju „Vaistinu voskrese“. Tako se pozdravlja do Spasovdana, četrdesetog dana od Vaskrsa. Veliki petak, Velika subota i Vaskrs, koji je uvek u nedelju, najznačajniji su dani u crkvenom kalendaru. Običaj je da i oni koji rijetko odlaze u crkve u te dane odu u hram i pomole se za duše svojih predaka i zdravlje svojih potomaka. Po završetku jutarnje liturgije počinje vrijeme mrsa i vaskršnje gozbe.
Vaskršnji ručak počinje u vrijeme kad je običnim danima vrijeme za doručak. Ručak se obavlja u porodičnom krugu. Kad se dođe iz crkve kući, svi se ukućani međusobno pozdravljaju vaskršnjim pozdravom i ljube.
Domaćin onda pali sveću, uzima kadionicu i tamjan, okadi sve ukućane i naglas čita „Oče naš“.
Poslije zajedničke molitve, ponovo, jedni drugima čestitaju Vaskrs i sjedaju za svečano postavljenu trpezu. Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani, i tada počinje tucanje. Prilikom tucanja izgovara se „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“.
Poslije vaskršnjeg ručka nekad je bio običaj, a danas je to samo lijepa uspomena, da cijela porodica, svečano obučena, prošeta gradom i svrati na kafu i piće u neku gradsku kafanu.
– Za Vaskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Vaskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.
Prvo se valja omrsiti vaskršnjim jajetom.
Ujutro se treba umiti vodom u kojoj su preko noći odstajali drenak, zdravac, bosiljak i crveno jaje, to obezbjeđuje dobro zdravlje.
Djecu valja protrljati crvenim jajetom po obrazima, da budu zdrava i rumena.
U nekim krajevima se vaskršnje jaje zakopava u mravinjak, jer se vjeruje da to donosi sreću i napredak u domaćinstvu.
Čuvarkuća se čuva i da bi se, ako počne grad, iznijela pred kuću. Ona, vjeruje se, zaustavlja ovu elementarnu nepogodu
Ljuske ofarbanih jaja treba dobro smrviti da vještice u njima ne bi mogle da se prevoze preko vode.
Za ovaj dan svaki ukućanin treba da dobije nešto novo od odjeće i obuće. Za odlazak u crkvu i svečani ručak oblači se najljepša odeća.
Vjeruje se da su u sedmici od Uskrsa do Tomine nedelje vrata raja otvorena i da duše svih koji u tim danima umru idu pravo u raj.
(Blic)
