Odnosi Beograda i Zagreba daleko su od otopljavanja, sudeći po izjavi hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja je najavila nove ucjene na evropskom putu Srbije.
U Vladi Srbije, ipak, ne očekuju da će Hrvatska uspjeti u namjeri da, zloupotrebljavajući članstvo u EU zarad rješavanja bilateralnih sporova, značajnije uspori otvaranje i zatvaranje poglavlja u pregovorima Srbije.
Grabar Kitarovićeva je kazala da će, u okviru pregovaračkog procesa EU i Srbije, Zagreb uslovljavati napredak Srbije postizanjem dogovora u vezi sa otvorenim pitanjima između dvije države koja se tiču granice, manjina, sudbine nestalih, sukcesije i univerzalne jurisdikcije. Ona je naglasila da će se te teme “svakako otvoriti” u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 (pravosuđe i vladavina prava), kao i da će te oblasti “veoma dugo ostati otvorene” i da će Srbiji trebati godine da ispuni uslove.
Jedan od najvećih sporova između Srbije i Hrvatske tiče se konačnog definisanja granice, a sporno je oko 11.000 hektara zemljišta duž Dunava. Hrvatska, takođe, traži od Srbije da obezbedi garantovana mesta u parlamentu za predstavnike hrvatske manjine. Neslaganja postoje i u vezi sa podjelom imovine SFRJ, kao i sa pitanjem konačnog rasvjetljavanja sudbine nestalih u ratu. Jedan od velikih problema koje Hrvatska često poteže jeste pitanje univerzalne jurisdikcije, odnosno to što Zagreb osporava pravo Beograda da sudi za ratne zločine počinjene na teritoriji cijele bivše države.
Ministar odbrane Aleksandar Vulin kaže, za “Novosti”, da od Zagreba očekuje svaki oblik opstrukcije i ometanja na evropskim putu, ali da se oni na kraju neće pitati, već će odluku donijeti moćnije zemlje:
“Kada bi Hrvatska odlučivala da li će Srbija da postoji, mi bismo odavno nestali. EU u kojoj Hrvatska donosi presudne odluke nije organizacija u kojoj bi za nas bilo mesta. Njihova politika dosad je pokazala da ni najmanje ne cijeni to što je Srbija dopustila da Hrvatska uđe u EU bez rešenih sporova sa susedima i bez regulisanja imovinskih prava. Kad god je mogla, Hrvatska je činila sve da Srbiji oteža. Tako je u migrantskoj krizi zatvarala granice, nadajući se da će nas migranti preplaviti”, kaže Vulin.
I ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović kaže da je ne čude ovakve izjave iz Zagreba:
“Članstvo u EU neke od država izgleda vide kao amnestiju od sopstvenih neispunjenih obaveza u oblasti manjina, povratka imovine, vladavine prava i procesa pomirenja. Proces pregovora ne služi za to da svako ubacuje svoje bilateralne zahteve prema kandidatu. Zato služe bilateralne platforme, da bi se izbegla do krajnosti uslovljavajuća budućnost procesa pregovora.”
Propao već jedan pokušaj
Ministarka Joksimović podsjeća da je Hrvatska, upravo u vezi sa otvaranjem poglavlja 23 i 24, već pokušala da Srbiji ubaci klipove u točkove. Tokom holandskog predsjedavanja EU, u prvoj polovini 2016, postojala je, kako kaže, dobra volja članica da se otvore ta poglavlja. Delegacija predvođena ministarkom otputovala je tada u Brisel i, po dolasku saznala da je Hrvatska povukla saglasnost. Poglavlja su, ipak, otvorena, tri nedjelje kasnije.
(novosti.rs)
