Broj mladih koji odlaze iz BiH je već duže vrijeme alarmantan, a predstavnici organizacija koje se bave mladima kažu kako je potrebno da bi se to donekle zaustavilo obezbijediti nova radna mjesta, obrazovanje povezati sa tržištem rada i sistematski pristupiti svemu.
U Omladinskoj zadruzi “Mladi radnik” iz Bijeljine kazali su da je za početak najbitnije raditi na podizanju standarda bh. građana.
“Posao je najbitnija karika koja bi držala mlade da ostanu u zemlji, tako da im je neophodno obezbijediti zaposlenje da bi se zadržali ovdje”, naglasili su u ovoj zadruzi.
U Institutu za razvoj mladih “Kult” iz Sarajeva kažu da je potrebno na svim nivoima vlasti pitanjima, potrebama i problemima mladih pristupiti strateški.
Prema njihovim riječima, iz BiH manje odlaze pojedinci, a više porodice.
Katarina Vučković iz Instituta za razvoj mladih “Kult” navela je da je jedan od ključnih faktora da se obrazovanje uskladi s potrebama tržišta rada.
Treba, ističe, uvesti više praktične nastave, naučiti mlade životnim vještinama bez obzira na to čime će se baviti i koji posao će obavljati.
“Nužno je podržati mlade ljude koji pokreću biznise, ali i one privrednike koji žele podržati mlade i zaposliti ih”, predložila je Vučkovićeva.
Mirela Geko, predsjednica Vijeća mladih FBiH, rekla je da pojedina zanimanja izumiru, pa je zbog tog neophodno uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada.
“Neophodno je još istražiti IT sektor, iako postoji mnogo preduzeća koja se time bave. Mladima je najbitnije dati veću šansu da pokažu šta mogu i šta znaju, jer imamo mnogo uspješnih mladih ljudi koji ostaju u BiH i njih bi trebalo promovisati, a ne samo one koji odlaze”, rekla je Geko.
U Omladinskom komunikativnom centru (OKC) u Banjaluci kazali su da postoji najvažniji strateški dokument za mlade, a to je petogodišnja Omladinska politika RS 2016-2020.
“Ovaj dokument je rađen na osnovu 69 pitanja postavljenih mladima iz svih opština RS”, istakli su u OKC-u.
Prema njihovim riječima, pitanja se konkretno odnose na definisanje njihovih potreba i problem te su ponuđena rješenja.
“Pitanja, a i rješenja se odnose na oblasti zapošljavanja, aktivnog učešća mladih, slobodnog vremena, zdravih stilova života i drugih potreba i interesa mladih ljudi”, naglasili su u OKC-u.
Naveli su da organizacije civilnog društva rade brojne projekte, edukuju mlade, te da rade na njihovim komeptencijama, mobilnosti i jačanju.
“Najvažnije je pitati mlade šta oni žele te se voditi time i razvijati mehanizme u tom smjeru”, poručuju u OKC-u.
Kod trebinjskih omladinskih udruženja je jedinstven stav da mladi odlaze ne zato što hoće, nego što moraju. Ipak, većina njih se slaže da se stiče utisak da Trebinje nije u tolikoj mjeri zahvatio takav talas kao u ostalim krajevima.
Siniša Dropo, predsjednik Skupštine omladinske organizacije Udruženje studenata Fakulteta za proizvodnju i menadžment u Trebinju, kaže da mladi ipak ne odustaju od projekata da se zaposle u svom gradu i da se mnoge stvari u Trebinju kao centru istočne Hercegovine mogu unaprijeti.
“Na našem fakultetu je u osnovi izučavanje samog mašinstva, ali i energetike, tako mi znamo da prostora za djelovanje koje bi svima unaprijedilo život i te kako ima, tim prije što imamo gigant kakav je Industija alata, ali i energetski sektor”, kaže Dropo.
Ističe da je početni kapital bitan, a tu lokalna vlast ima dobre ideje kada je u pitanju samozapošljavanje.
On dodaje da se donekle mora zamjeriti i samim mladim ljudima, koji pokazuju određenu pasivnost kada je u pitanju kreativni duh, koji se mora razvijati i na tome, kako kaže, treba da rade oni sami.
(Nezavisne)
