Poslanik DNS-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bih Nenad Nešić upitao je čemu služi mreža diplomatsko-konzularnih predstavništava /DKP/ ako ne da bude servis državljana BiH i čemu služi ministar inostranih poslova ako za tri mjeseca od početka epidemije virusa korona nije u stanju da pomogne ljudima koji žele da se vrate u BiH, a riječ je o oko 460 studenata i 1.770 ostalih državljana.
On je naveo da iz odgovora ministra inostranih poslova u Savjetu ministara BiH Bisere Turković na njegovo poslaničko pitanje proizilazi da je u svijetu ostalo zarobljeno oko 460 studenata i 1.770 drugih državljana BiH, koji su putem mreže DKP-a izrazili želju da se vrate.
Nešić je dodao da je najviše studenata ostalo „zatočeno“ u Turskoj /149/, u Španiji /72/, Saudijskoj Arabiji /49/, SAD /40/, Rusiji /29/, Italiji /20/, te drugim zemljama, dok je ostalih državljana, njih 1.770 koji su željeli da se vrate, najviše iz Njemačke /522/, potom iz Austrije /228/, Švedske /217/, Francuske /167/, Italije /87/.
Nešić je istakao da, ako je neko i sumnjao u opravdanost postojanja predstavništava Republike Srpske u svijetu, sada je imao priliku da se uvjeri da su ona neophodna, saopšteno je iz DNS-a.
„Tamo gdje smo imali predstavništva, tamo su državljani Srpske imali pomoć, a i Republika Srpska je dobila pomoć od tih država i zato Srpska treba da jača svoju mrežu predstavništava“, smatra Nešić.
On je ocijenio sramotnim to što je Turkovićeva u svom odgovoru navela da su đeci koja su ostala u inostranstvu savjetovali da se za finansijsku pomoć obrate entitetskim ministarstvima finansija, jer je to njihova nadležnost.
„Zar Turkovićeva nije mogla iskoordinisati sa entitetskim ministarstvima ili Savjetom ministara da se svakom studentu obezbijedi i preko ambasade uruči finansijska pomoć!? To su đeca, zarobljena u svijetu, kada je sve blokirano i ništa ne radi, i onda im iz naših ambasada kažu da pišu pisma, umjesto da Ministarstvo inostranih poslova i ministar sve to iskoordinišu“, kaže Nešić.
On je posebno rezigniran jer mu je u odgovoru na drugo poslaničko pitanje Turkovićeva potvrdila da je u martu pisala mađarskom kolegi ministru spoljnih poslova Peteru Sijartu i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku Žozepu Borelju, te da je u pismu izrazila negodovanje zbog „selektivne pomoći regijama i etničkim grupama“.
„Čudno je da Turkovićeva nije našla vremena da piše entitetskim vladama i Savjetu ministara i traži pomoć za studente, ali jeste da po inostranstvu bruka BiH, jer kakvu je to ona sliku o BiH poslala EU i Mađarskoj tim svojim pismom, osim da se svađamo čak i oko pomoći. A to nije tako. Naravno da bi Republika Srpska dio svoje pomoći dala i Federaciji BiH, a nadam se da važi i obrnuto. I sve se to treba i može dogovoriti unutar zemlje, umjesto što nas ministarka bruka, nesposobna da obuzda svoju pakost“, smatra Nešić.
(Gazeta.ba)
