Izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Kristijan Šmit, kao i prateći akti Centralne izborne komisije (CIK) BiH, dovešće do veće regularnosti izbora 2. oktobra, ali neće u potpunosti spriječiti mogućnost izbornih krađa i prevara.
Prema ocjeni stručnjaka za izborni proces, izmjene koje je nametnuo Šmit, kao i novine u samom izbornom procesu poput onih da će glasači sada biti “vidljivi” članovima biračkih odbora i posmatračima, te da će svaki glasački listić, prilikom predaje glasačima, biti ovjeren pečatom, trebalo bi da eliminišu neke od sada razrađenih metoda izbornih krađa.
Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i nekadašnji član CIK BiH, Vehid Šehić, za Srpskainfo kaže da je nepovjerenje u izborni sistem i ubjeđenost u to da su izbori neregularni jedan od osnovnih razloga zašto gotovo polovina registrovanih birača u BiH na dan izbora ima nekog “pametnijeg posla”.
– Čini mi se da pred ove izbore postoje iskrene namjere da se nešto promijeni kako bi se vratio integritet i kredibilitet samog izbornog procesa. Ruku na srce, da su članovi biračkih odbora poštovali odredbe Izbornog zakona i provedbene akte CIK u ranijim izbornim ciklusima, nikad ne bi ni govorili o izbornim nepravilnostima. Međutim, pošto živimo u posebnom ambijentu, gdje nema odgovornosti i gdje se ne poštuje zakon, morala su se donositi neka dopunska rješenja – kaže Šehić.
Pečatiranje listića
Inače, u sklopu mjera koje je nametnuo Kristijan Šmit posebna pažnja je stavljena na zabranu korištenja javnih resursa u predizbornoj kampanji od strane političara, kao i pooštravanju kazni prema onima koji krše zakon i izborna pravila. S druge strane, CIK je uveo nekoliko novina koje ranije nisu važile na biračkim mjestima.
Tako je, prvi put, uvedeno pečatiranje glasačkih listića sa oznakom svakog posebnog biračkog mjesta. Pečatirane listiće potpisivaće član biračkog odbora zadužen za njihovo izdavanje.
Takođe, glasačke kabine na predstojećim izborima biće drugačije okrenute u odnosu na raniju praksu, pa će sada glasači leđima biti okrenuti članovima biračkog odbora.
Komentarišući ove izmjene, Šehić smatra da će one umnogome spriječiti određene nepravilnosti koje su se, prema njegovim riječima, često događale na biračkim mjestima.
– Ovo što je CIK uradio s drugačijim položajem kabine za birače, gdje će oni sada biti vidljivi posmatračima i članovima biračkog odbora, doprinijeće tome da glasači ne mogu više da fotografišu glasački listić ili da vrše neke druge postupke koji nisu u skladu s regularnim izborima. Pečatiranje listića je takođe jako dobra stvar, a takva mjera se provodi u mnogim državama. Međutim, i ovdje je opet temelj svega kako će raditi članovi biračkih odbora. Ono što je jako bitno jeste to da pečat, nakon završetka glasanja, bude prvi spakovan. Zadatak biračkog odbora je da pečat stavi u posebnu vrećicu, koja će doći u CIK i tamo se blokirati. Time će biti spriječeno da neko neiskorištene glasačke listiće naknadno ispečatira i iskoristi za davanje glasova određenom političkom subjektu ili kandidatu – ističe Šehić.
Rupe u zakonu
Napominje da je već postala legendarna maštovitost ovdašnjih ljudi kad je u pitanju traženje rupa u zakonu i pronalaženje načina da se prevari sistem.
– Ono što ostaje problem su kandidatske liste i dodavanje preferencija kandidatima. Ne znam koliko će u tom segmentu uspjeti da se spriječi ta vrsta prevare. Takođe, još ne vidim način kako spriječiti prevaru pretvaranja važećih glasačkih listića u nevažeće, odnosno dopisivanje još jednog “krstića” nekom drugom političkom subjektu ili kandidatu, pored onog kojeg je već obilježio glasač – kaže Šehić.
On, takođe, dodaje i da će navedeni primjeri izbornih krađa u još većoj mjeri biti eliminisani kad se u ovdašnji izborni proces uvede elektronska identifikacija birača, kao i skeniranje glasačkih listića.
– Tada bi već u sedam sati uveče, kad se zatvore biračka mjesta, mogli da imamo tačan presjek koliko je glasača izašlo na izbore, a ubrzo i kako su glasali. Vidimo da skoro sve uređene zemlje imaju takvu praksu, a ne da na rezultate izbora čekamo danima. To bi trebalo što hitnije uvesti – sugeriše Šehić.
Vrste prevara
Iako bi usvojenim izmjenama u izbornom procesu trebalo da konačno budu eliminisane prevare poput famoznog “bugarskog voza”, kad birač umjesto da popuni glasački listić prazan listić iznosi sa biračkog mjesta, a zatim ga daje predstavniku neke političke partije koji ga popunjenog daje novom glasaču, pa tako ukrug, navedene izmjene izbornih pravila teško će suzbiti brojne druge “genijalne” načine za krađu izborne volje građana.
Tako je i dalje ostalo nepoznato kako spriječiti “glasanje” onih koji su preminuli poslije zaključenja centralnog biračkog spiska. Takva prevara posebno je prisutna na manjim biračkim mjestima, gdje se članovi biračkog odbora i mještani “dobro znaju” i gdje uz zajednički dogovor popunjavaju listiće u ime preminulih.
Slična prevara prethodnoj je i kad članovi biračkog odbora glasaju u ime onih birača koji nisu izašli na izbore, kao i već navedeno uništavanje glasačkih listića dopisivanjem dodatnih glasova za političke subjekte i kandidate na već popunjene listiće.
Takođe, u javnosti se već dugo spekuliše o tome da je veliki broj glasova iz inostranstva podložan izbornim prevarama i manipulacijama, kao i da postoji mogućnost krađe izborne volje građana s mobilnim timovima.
