Rasprave o Bosni i Hercegovini i njenoj budućnosti te odnosima unutar zemlje ne prestaju. Iz Zagreba stiže poruka da Bosna i Hercegovina ne treba biti tretirana na poseban način, dok Brisel kaže kako se rješenje mora tražiti unutar zemlje.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović smatra kako je Bosna i Hercegovina “poseban slučaj” koji se tako mora i tretirati. Grabar-Kitarović posebno zabrinjavaju izmjene Izbornog zakona.
“To sam rekla kolegama i u Briselu i u NATO-u, da svi pomalo dižu ruke od Bosne i Hercegovine. A, Bosna i Hercegovina je upravo taj poseban slučaj, “sui generis”, koji treba gledati posebno i koji treba uključiti u procese evropskih integracija pa čak i bez obzira na stepen ispunjavanja reformi. Nije došlo do promjena izbornog zakonodavstva nažalost. Nadam se da prije izbora neće doći do nekih brzinskih promjena Izbornog zakona, koji neće biti u interesima sva tri naroda”, poručuje hrvatska predsjednica.
Na tvrdnje Grabar-Kitarović o tome da su od BiH svi digli ruke reagovao je predsjednik DF-a Željko Komšić koji poručuje da će se BiH braniti od napada.
“Možda je Grabar-Kitarović upravu. Možda smo zaista prepušteni sami sebi, ali mora znati da ćemo braniti od njihovih ruku. Građani Bosne i Hercegovine dobro znaju kako to izgleda kad ‘prijateljska’ Hrvatska spusti ruke na njihova pleća”, ističe Komšić.
SDP-ov pregovarač o Izbornom zakonu Damir Mašić smatra kako je ovo drska izjava koja ne ide u prilog dobrosusjedskim odnosima.
“Zakon o izbornim jedinicama u Federaciji je u skladu sa svim regulama od Ustava Federacije, od preporuka Venecijanske komisije, i svega onog što spada u pozitivne propise kako Bosne i Hercegovine tako i međunarodnih konvencija i protokola koje smo mi kao država potpisali. To što se politički nešto ne sviđa HDZ-u u BiH, HDZ-u Hrvatske, HDZ-u čija je članica gospođa Kolinda Grabar-Kitarović to je njihov problem na koji mi ne treba da reagujemo”, smatra Mašić.
Bosna i Hercegovina na putu prema EU će morati promijeniti svoju strukturu, posebno tripartitnu podjelu, poručuje komesar Evropske unije za proširenje Johannes Hahn.
“U Bosni i Hercegovini mi moramo, da tako kažemo, da promijenimo društveno tkivo, što također znači da se mora promijeniti tripartitna podjela društva i moramo vidjeti kako to može biti učinjeno. Još uvijek nemamo rješenja na stolu, ali sam siguran da su oni svjesni da moraju naći rješenje i mi im moramo u tome pomoći”, zaključuje Hahn.
Evropski put BiH je zaustavljen, kandidatski status nije ni na vidiku, a stvarno stanje integracija je veoma teško.
“To stvarno stanje znači najmanje tri godine kašnjenja od obećanog roka za dobivanje statusa kandidata. U to vrijeme, u te tri izgubljene godine, preko 100 hiljada ljudi je napustilo ovu zemlju. De facto imamo najodgovornije ljude u Evropi koji ovih dana dolazeći ovdje mogu samo konstatirati, nažalost, da se, kako to oni kažu, narodi sve više udaljuju međusobno, a ne da idemo zajedno graditi odnose i tu evropsku budućnost”, kaže Martin Raguž, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
“Oni koji su pratili samit u Sofiji mogli su još gore stvari da čuju oko ovoga. Odnosno da ne čuju ništa, a to je gore, da ne čuju da nema Bosne i Hercegovine nigdje na tom putu. I, Savjet ministara ne dođe da nam priča o tome, odnosno predsjedavajući”, dodaje Nebojša Radmanović, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Bosna i Hercegovina bi u narednih mjesec dana trebala odgovoriti na dodatna pitanja koja su došla na Upitnik, a da li će se i kada moći raspravljati o dodatnom napretku možda se bude znalo nakon izbora.
(N1)
