Dva dana su ostala do objavljivanja nove Strategije Evropske komisije za zemlje Zapadnog Balkana. Time bi trebalo da budu definisani budući koraci Srbije, Crne Gore, Albanije, Makedonije, Kosova i naše zemlje na putu ka EU.
Bosna i Hercegovina je prema ispunjenim uslovima – uz Kosovo, na samom začelju. Jedan od ključnih evropskih uslova – sprovođenje presude Sejdić i Finci i niza sličnih ovoj – i dalje je kamen spoticanja bh. politike.
Izmjene Izbornog zakona – u izbornoj godini postalo je poligon za ucjene i optužbe. Dogovor se ne nazire.
U Briselu je bilo burnije – nego je prvobitno djelovalo. Uz Izborni zakon – tema i tzv. Livanjska deklaracija. Bakir Izetbegović tvrdi kako je Dragan Čović, pred evropskim zvaničnicima optužio Bošnjake da teže islamskom kalifatu. Izetbegović mu, kaže, zaprijetio da će izaći sa sastanka.
“To je trebalo potkopati našu poziciju. Onda je to nažalost gospodin Dragan Čović, član Predsjedništva BiH, ponovio tamo – da je problem u BiH krajnja bošnjačka desnica koja pravi probleme i koja želi islamsku republiku u BiH. To je teška manipulacija kojoj je namjera potkopati bošnjačku poziciju”, izjavio je Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH.
Međutim, ni pred Evropom kojoj svi deklarativno teže – ni jedan ni drugi, nisu popustili u stavovima o Izbornom zakonu. Stoga je stvar u ruke uzeo i Mladen Ivanić. Strahuje, kaže, od sveopšte krize. O problemu obaviješten i generalni sekratar UN-a, Miroslav Lajčak.
Političke razlike o ovom pitanju mogle bi da dovedu do ozbiljne političke nestabilnosti i zastoja na evropskom putu BiH.
Ivanić i Lajčak zajednički su ocijenili da BiH treba da iskoristi trenutnu pozitivnu klimu unutar evropskih institucija u Briselu i učini sve kako bi napravila odlučujući iskorak ka sticanju statusa kandidata.
Unija je i ranije nudila rješenja ovog pitanja – primjera radi tzv. Fuleov model.
Međutim , ni tada – ni danas – ovdje nije bilo političke volje. Danas, nakon usvojene Apelacije Ljubića – aktivna je i apelacija Borjane Krišto. Nova osporavanja. Ovoga puta Ustava. A aktivna je ponovo i kandidatura Željka Komšića – kao dodatna frustraija strankama s hrvatskim predznakom koje su najčvršće u stavovima o izmjeni Izbornog zakona. No u DFu to ne gledaju tako.
“Svjesni smo da priča oko Izbornog zakona ide možda u dva smjera. Jedan smjer je pravljenje jedne nacionalne homogenizacije u predizbornom procesu, a drugi smjer koji ide paralelno s ovom homogenizacijom je ostvarivanje ratnih ciljeva političkih elita koje su i u ratu vodili određene procese”, izjavio je DF-ov Milan Dunović.
Međutim, gdje se u sve to uklapaju izjave vladajućih o napretku na EU putu?
Tokom posljednje posjete evropski komesar za proširenje Johanes Han – nije bio oduševljan postignućima. Predsjednika Evropske komisije, Junkera, politika dočekuje u ustaljenoj atmosferi – niko ni sa kim. A na čemu će se bazirati predstojeća Strategija?
“Mislim da će Strategija poslati jasnu poruku da će sve zavisiti od rezultata svake posebne zemlje a posebno kada su u pitanju vladavina prava i borba protiv korupcije”, izjavio je Lars-Gunnar Wigemark.
A istraživanja brojna kažu da u BiH nema pomaka, ne dobijamo bitku protiv korupcije. I ovdje smo, uz Kosovo – najgore rangirana evropska država.
(NN/n1info.com)
