I u prvoj deceniji novog milenijuma Bosna i Hercegovina se suočila sa nizom krivičnih djela koja su imala karakteristike terorističkih napada, dok su pravovremenim rekacijama bezbjednosnih agencija mnogi od tih napada preduhitreni i na sreću spriječeni.
U ovom tekstu donosimo nastavak hronologije terorističkih napada u BiH u periodu od 2000. do 2010. godine, koje su obilježili teroristički napadi na pretežno Hrvate, ali i napad na policijsku stanicu u Bugojnu, te tržni centar u Vitezu. Ove informacije koje smo dobili od bezbjednosnih agencija u BiH pokazuju da je Bosna i Hercegovina zemlja u kojoj postoje radikalni islamisti.
Naime, sama ova retrospektiva nedvosmisleno govori o pozadini samih dešavanja u kojima neposredno učešće islamskog radikalnog faktora u svakom pojedinačno opisanom krivičnom djelu ukazuje na činenicu da se metodologija stvaranja sukoba i incidenata koja je nekada bila karakteristična za Bliski istok, postepenom radikalizacijom društva, prenijela i na teritoriju BiH.
U nastavku pročitajte detalje o terorističkim napadima koji su zatresli BiH, o onima koji su ih isplanirali i počinili, ali i o terorističkim napadima koji su spriječeni.
* 24.12.2002. godine, na katoličku Badnju veče u selu Kostajnica u opštini Konjic, u porodičnoj kući ubijeni su Anđelko, Mara i Zorka Anđelić, dok je Marinko Anđelić teško ranjen. Za ovaj teroristički akt pravosnažno je na 35 godina zatvora osuđen vehabija Muamer Topolović, koji je prilikom saslušanja priznao i do kraja tvrdio da je djelo počinio iz ideološko-vjerskih razloga. Iz zatvora bi trebao, ironijom sudbine, izaći baš na katoličku Božić 2037. godine.
* 2005. godine uhapšeni su članovi grupe Mirsada Bektaševića. Ovo je svakako najzanimljivi slučaj terorizma jer je imao međunarodnu dimenziju pošto je više zemalja učestvovalo u istrazi, a sa druge strane spriječeno je izvršenje terorističkog napada. Ovom prilikom uhapšeni su Mirsad Bektašević, Abdulkadir Cesur, Bajro Ikanović i Senad Hasanović. Sva četvorica su pravosnažno osuđeni u maju 2007. godine na kazne zatvora u rasponu od šest mjeseci do osam godina i četiri mjeseca. Optužnica ih je teretila, a Sud BiH potvrdio, da su planirali teroristički napad na teritoriji BiH ili druge zemlje kako bi natjerali vlasti da povuku oružane snage iz Iraka i Avganistana. Bektašević je nakon izdržane dvije trećine kazne pušten iz zatvora 2011. godine.
* 2008. godine uhapšeni su članovi grupe Rijada Rustempašića. Njihovo hapšenje imalo je preventivnu dimenziju jer je grupa vehabija uhapšena prije izvršenog terorističkog napada. Sam proces suđenja na osnovu završene istrage bio je protiv vehabija Rijada Rustempašića, njegovog brata Muhameda Rustempašića, zatim Abdulaha Handžića, Edisa Velića i Edisa Stroila koji je kasnije izdvojen u poseban predmet jer je još uvijek nedostupan domaćim organima gonjenja. Sud je 21. decembra 2009. godine potvrdio optužnicu koja tereti Rijada Rustempašića, Handžića i Velića za krivična djela terorizam, udruživanje radi činjenja krivičnih djela i neovlašten promet oružjem i vojnom opremom, te proizvodima dvojne upotrebe i udruživanje radi činjenja krivičnih djela. Rijad Rustempašić je osuđen na zatvorsku
kaznu od četiri godine i šest mjeseci, a Handžić i Velić na po tri godine i četiri mjeseca. Muhamed Rustempašić i Edis Stroilo su oslobođeni svih optužbi.
* 09.10.2008. godine dogodio se teroristički napad na tržni centar „Fis“ u Vitezu izveden je eksplozivnom napravom sa satnim mehanizmom u kome je smrtno radnik obezbjeđenja Zvonko Barbić i još tri lica povrijeđena, od kojih jedno teže. Za ovo krivično djelo osuđen je Almir Ibrahimi, na dvije godine zatvora uz sporazum sa tužilaštvom u kome je rasvijetlio kompletan događaj i povezao Suvada Đidića, koji je osuđen na devet godina zatvora.
* 27.06.2010. godine grupa pripadnika vehabijskog pokreta podmetnula je eksploziv na parkingu ispred
stanice policije u Bugojnu. Pripadnik vehabijskog pokreta u Bugojnu Haris Čaušević, zvani Oks je ujutro 27. juna 2010. godine podmetnuti eksploziv aktivirao daljinskim upravljačem, a zatim je bacio ručnu granatu na grupu policajaca i ranio šest pripadnika MUP-a FBiH, te nakon toga pokušao da pobjegne. Jačina eksplozije je uništila svih deset automobila na parkingu ispred policjske stanice, a od siline detonacije su razbijena sva prozorska stakla na zgradama u krugu od 300 metara, dok je zgrada policijske stanice uništena. Policija FBiH je ubrzo nakon eksplozije blokirala grad. Tokom istrage nakon terorističkog napada iza uništene zgrade policijske stanice pronađena je vreća eksploziva. U ovom napadu smrtno je stradao policajac Tarik Ljubuškić, teško je ranjena policajka Edina Hindić, a lakše je povrijeđeno pet policajaca. Na zgradi policijske stanice tom prilikom pričinjena je materijalna šteta od oko pola miliona maraka, dok je značajna šteta pričinjena i na okolnim zgradama i vozilima. Eksplozivna naprava
postavljena je između zgrade policijske uprave i parkiranih vozila, te je aktivirana nešto prije pet sati kada
su se policjaci u Bugojnu okupljali kako bi se osiguralo muslimansko vjersko hodočašće u Ajvatovicu. Policija je ubrzo nakon eksplozije uhapsila Harisa Čauševića koji je, kako je istraga pokazala, montirao i podmetnuo bombu. Grupu su, pored Čauševića i Nasera Palislamovića kao inspiratora, mada to sudskim postupkom nije potvrđeno, činili i Rijad Rustempašić i Adnan Haračić, pripadnici vehabijske zajednice u BiH. Tužilaštvo BiH je provelo istragu, a nakon provedenog krivičnog postupka pred Sudom BiH Čaušević je nepravosnažno osuđen na maksimalnih 45 godina zatvora zbog terorističkog napada, dok je njegov saučesnik Palislamović oslobođen po svim tačkama optužnice, jer nije dokazano da je planirao i počinio to krivično djelo. Međutim, Vijeće Apelacionog odjeljenja Suda BiH uvažilo je žalbu odbrane, te je prvostepena presuda ukinuta u osuđujućem dijelu i određeno održavnje pretresa pred Apelacionim odjeljenjem, pa je u januaru 2015. godine započet ponovni postupak protiv Čauševića. 15.07.2015.
godine Čaušević je osuđen na 35 godina zatvora, a pravosnžnu presudu izreklo je Apelaciono vijeće Suda BiH, čime je stavljena tačka na petogodišnji sudski proces. Adnan Haračić je ranije osuđen na 14 godina zatvora nakon što je priznao krivicu, a potom je bio svjedok optužbe protiv Čauševića za kojeg je rekao da je bio glavni zagovornik planiranja i izvođenja napada. Međutim, Palislamović je oslobođen, dok je protiv Emina Osmanagića, Harisa Špage i Nedžada Keška postupak obustavljen.
Stručnjaci iz oblasti bezbjednosti u BiH ističu da je iz svih tih razloga teško prognozirati dalji razvoj događaja na ovim prostorima, ali upozoravaju da ako se ne spriječi dalja islamska radikalizacija bh. društva, problem terorizma će i dalje biti prisutan na ovim područjima, u sve većem obimu. Prema njihovim riječima, vrlo je teško izdvojiti sve događaje u BiH koji imaju obilježja terorizma ili radikalizma, ali iako svi nisu zvanično okvalifikovani kao teroristički akti sasvim je izvjesno da iza većine tih događaja stoje islamski ekstremisti i njihova ideologija, odnosno motivi povezani sa takvom ideologijom. Jer, mnoga djela su počinjena iz mržnje, ali imaju neke od elemenata terorizma. (nastaviće se)
(opcija.net)
