Na posljednjim lokalnim izborima u Banjaluci, kao kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata za Skupštinu grada, Momčilo Antonić je izabran za odbornika sa 5.800 ličnih glasova.
Nepune dvije godine kasnije, na početku razgovora za portal opcija.net, Antonić se osvrće na protekli period i odgovara na pitanje da li je opravdao povjerenje ljudi koji su glasali za njega.
– Osjećam ličnu satisfakciju što sam svim ljudima koji su mi se obratili pokušao pomoći i zajedno sa njima rješavao problem po problem. Otprilike pola svog radnog vremena posvetim tim problemima, na to sam ponosan i smatram da to i jeste obaveza odbornika. Da li sam i koliko uspio opravdati povjerenje, to će građani ocjenjivati na izborima, nezahvalno je da sam sebe ocjenjujem. Cifra od 5.800 glasova lijepo zvuči, ali to je samo veća odgovornost i veća obaveza, nikako veći uticaj ili nekakve privilegije.
Kakve utiske o funkcionisanju Banjaluke kao grada, ali i lokalne skupštine kao institucije, nosite nakon protekle dvije godine odborničkog mandata?
– Ako pogledate broj održanih skupština i broj tačaka na svakoj od njih, vidljivo je da se mnogo radilo i da su neke stvari mijenjane, neke dorađivane, mnoge kvalitetne odluke donesene i sprovođene. Sve te politike spremamo i razrađujemo gradonačelnik, načelnici odjeljenja i mi odbornici na odborima, komisijama, savjetima, kolegijima i klubovima odbornika. Sjednica Skupštine bi trebalo da bude samo zastupanje prethodno iznesenih stavova, međutim, češće liči na pozornicu, gdje se populizmom žele ostvariti politički poeni. Dokaz za to je i jedna sjednica gdje nije bilo TV prenosa, a koja se završila tri puta brže nego inače. Toliko o konstruktivnim diskusijama par kolega iz opozicije koji se javljaju na svaku tačku dnevnog reda. Ne može me niko ubijediti da se razumiju i u kulturu, i u turizam, i u finansije, i u sport itd.
Šta za vas ima pozitivne, a šta negativne konotacije u radu gradske vlasti?
– Mnogo je pozitivnih stvari koje se dešavaju i to vide svi koji žele da vide. Ja volim reći da je vidljiv pozitivan pomak “od kulture do infrastrukture”, ne zanemaruje se nijedan segment kojim bi se grad trebao baviti. Impozantan je podatak da trenutno u Banjoj Luci ima oko 100 otvorenih gradilišta, a to je sve posljedica rada Gradske uprave, ali i Vlade Republike Srpske. S druge strane, moramo još mnogo raditi na pojednostavljenju procedura, mnoge stvari su komplikovane i spore i to je ono što ima negativnu konotaciju.
Mnogo pažnje, kao odbornik, posvećujete pitanjima mladih ljudi. Kako vidite njihov današnji položaj?
– Iako su donesene mnoge politike, tipa stipendija, sufinansiranja kamatnih stopa mladim bračnim parovima, pripravničkog staža i mnoge druge koje olakšavaju život mladima, smatram da je većina mladih i dalje u teškom položaju, a po mom mišljenju glavni krivac za to je nezaposlenost u struci. Zvanična statistika pokazuje da je zaposlenost u Srpskoj rekordna i to je neosporno, ali, isto tako, statistika pokazuje da masa mladih ljudi ne radi u struci ili ne radi uopšte, a znamo da iz nerada nastaje ogorčenje, a iz ogorčenja sve vrste poroka. Smatram da pod hitno moramo raditi na reformi obrazovanja koja bi, siguran sam, poboljšala status mladih. Za mene je to prioritetna politika koja zadire u sve pore društva.
Ističete da je potrebno realizovati reformu obrazovanja koja bi mladim pomogla da brže nađu posao. Na koji način?
– Politika obrazovanja ne smije biti rigidna kao sada, već fleksibilna prema tržištu rada. Danas školujemo kadar koji nam ne treba, a ne školujemo onaj koji nam treba. Takođe, imamo mnogo fakulteta sa kojih izlaze studenti istog zvanja, a jako različitog znanja i s tim se moramo suočiti. Posljedica svega toga je hiperprodukcija ekonomista, pravnika, učitelja i mnogih drugih, a nedostatak svih zanata, novih zanimanja koja su se pojavila poslednjih 10-15 godina, elektroinžinjera i drugih. Želim istaći da odgovornost nije samo na državi, već i na nama samima, koji zanimanja biramo isključivo na osnovu ličnih afiniteta. Država treba napraviti sistemska rješenja, kako bi riješila ovaj problem.
Svojevremeno je jedna vaša objava na društvenim mrežama podigla dosta bure – ona koja se odnosila na područja u RS pogođena poplavama i njihov odnos prema SNSD-u. Da li mislite da ste tada ostali pogrešno shvaćeni ili vjerujete da ste “pogodili metu”?
– Naravno da se ne ponosim, ali sam se suočio s tim što sam uradio, nisam kao neki rekao da im je hakovan profil. Status zvuči bahato i bezobrazno i izazvao je negativne emocije kod ljudi koji me ne poznaju. Ovom prilikom se izvinjavam svima koje je uvrijedio. Napisan je 2014. godine, dan nakon izbora, kad su svi koji su se bavili izbornom kampanjom još bili pod emocijama i pisali sve i svašta na društvenim mrežama. Tako sam i ja tada na skroz pogrešan način izrazio svoj politicki stav i nezadovoljstvo što je regija kojoj je država maksimalno pomogla u toj katastrofi par mjeseci poslije glasala protiv njene vlasti. Ali, s obzirom da sam bio aktivista SNSD-a, status je, uz pomoć jednog blogera i opozicionih medija, maksimalno eksploatisan. Eksploatisao se i prije dvije godine oko izbora, a eksploatiše se sada opet, jer sam na listi. Naravno da ti mediji nisu prenijeli koliko sam ja pomagao u tim poplavama i da je moja porodica imala više materijalne štete od poplava nego većina domaćinstava.
(opcija.net)
