Globalni fiskalni okvir BiH za period 2018-2020. godina, koji trenutno razmatra Savjet ministara, krši sporazum koji je BiH potpisala sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) s obzirom na to da predviđa povećanje javne potrošnje nauštrb investicija, saznaju “Nezavisne novine”.
Ovakvi zaključci navedeni su u pismu koje je Misija MMF-a za BiH u ponedjeljak, 24. jula, uputila ministru finansija i trezora BiH Vjekoslavu Bevandi, predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Denisu Zvizdiću, entitetskim premijerima i ministrima zaduženim za finansije.
U pismu je oštro upozorenje da globalni fiskalni okvir, u dijelu koji se odnosi na srednjoročni okvir za potrošnju institucija BiH, nije u skladu sa produženim aranžmanom sa MMF-om.
Navodi se i da institucije ne žele da sprovedu reforme u oblasti smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, kao i u pogledu smanjenja potrošnje na robu i usluge, iako su se na to obavezali prema MMF-u i EU kroz Reformsku agendu, te Svjetskoj banci, koja pomaže institucijama BiH pri naporima za reformu javnog sektora.
U pismu Misije MMF-a za BiH je navedeno da je smanjivanje broja zaposlenih u institucijama BiH i entitetskim vladama planirano radi otvaranja prostora za jačanje rasta, uz istovremeno održavanje srednjoročne fiskalne stabilnosti, što je, kako su naveli, jedan od ključnih ciljeva produženog aranžmana.
“Tekući prijedlog globalnog fiskalnog okvira i povećanje plata za policijske službenike su jasno suprotni programskom cilju i stvoriće dodatne prepreke za završavanje prvog pregleda u okviru programa MMF-a i rezultirati dodatnim ulaganjima”, naveo je šef Misije MMF-a za BiH Nadim Ilahi.
On je naveo i da je u vezi sa potrošnjom u javnim institucijama za MMF sporno pet oblasti, a prva je upozorenje da BiH ne prekrši obavezu da smanji zaposlenost u javnom sektoru i zamrzne plate počev od 2018. godine.
Druga oblast je da se ne kasni sa izradim operativnog plana za smanjenje plata od 2018. do 2020. godine, a upozoreno je i da je u globalnom okviru previše novca iz indirektnih prihoda predviđeno za nabavku robe i usluga.
Iz MMF-a su upozorili i da deficit ne smije preći 60 miliona KM na godišnjem nivou, dok se u vezi sa petom spornom oblašću ističe da sve uštede od smanjenja javne potrošnje treba da budu usmjerene na investicije.
(Srna)
