Ostvarivanjem prioritetnih zadataka, koje je Evorpska komisija precizirala u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo, usvojenom prošle sedmice, BiH bi napravila značajan iskorak na svom evopskom putu i stvorila pretpostavke za otvaranje pregovora.
Preporuke koje sadrže niz zahtjeva, čije uspješno rješavanje se od BiH očekuje u narednom periodu, raspoređene su u četiri oblasti i to: demokratija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.
O opravdanosti prioritetnih zadataka u praksi i funkcionisanju nadležnih institucija u BiH, kao i mogućnostima i modelima njihovog rješavanja razgovarali smo sa liderima mladih političkih partija iz Republike Srpske.
Denis Šulić, predsjednik mladih SNSD-a na nivou RS, za portal banjaluka.net pohvalio je politiku Vlade RS koja ima za cilj poboljšanje položaja mladih, što je samo dio procesa koji nas približava EU.
“Sa ovakvim, trenutnim stanjem gdje sve više građana gubi vjeru u državu i odlazi iz nje, BiH svakog dana nestaje. Vlast sa teritorijom, a bez stanovništva ne ispunjava uslove da bude država. Dakle, da bi mogli da govorimo o Evropskim integracijama moramo prije svega rješiti sve aktuelne probleme i uspostaviti efikasne institucije. Lopta je trenutno kod sarajevske elite koja drži sudbinu cijele zemlje u svojim rukama, ako oni pokažu zrelost, onda ima nade da se nađu rješenja za sva otvorena pitanja. U suprotnom ne znam šta nas očekuje”, rekao je Šulić.
Među zahtjevima, u oblasti demokratije od BiH se u narednom periodu očekuje i da se osigura sprovođenje izbora u skladu sa evropskim standardima.
Šulić smatra da se izbori trenutno sprovode u skladu sa evropskim standardima, barem u normativnom smislu, te da se u praksi javljaju neki problemi koje bi trebalo otklanjati u narednom periodu.
“Ono što zabrinjava jeste situacija u gradu Mostaru, gdje je potrebno što prije riješiti sva otvorena pitanja i omogućiti sprovođenje izbora i ostvarivanje demokratije na nivou ove treće po veličini lokalne zajednice u BiH. Smatram da reforma izbornog sistema treba obezbijediti efikasno sprovođenje rezultata izbora, ali kada se već otvara priča reforme izbora tu se treba dotaći i pitanja elektronskih izbora s obzirom da su očekivanja da će takav način izbora biti dominantan u Evropi i svijetu u najskorijem vremenu”, ističe Denis koji dodaje da je po hitnom postupku nephodno pronaći rješenje pitanja stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.
“Kada govorimo o Ustavnom sudu BiH tu se moraju u najhitnijem mogućem roku riješiti dva pitanja, a to su pitanje stranih sudija i pitanje legitimiteta Ustavnog suda. Ako govorimo o jednoj državi i njenom ustavno-pravnom poretku, Ustavni sud kao čuvar i tumač ustava je vrhovna institucija i srce državnosti. Neophodno je donijeti zakon o Ustavnom sudu kojim će biti uspostavljen sud u kome ne samo da neće sjediti stranci, nego u kome će sjediti ljudi od najvećeg diniteta i poštovanja u cijeloj državi i koji će biti nepristrasan i uzdignut iznad i nacionalnog i političkog interesa. Treba nam Ustavni sud koji će biti stvarno čuvar Ustava a samim tim i čuvar mira i države”, kaže Šulić.
Da je reforma zakonodavstva u BiH neophodna, saglasna je i Evropska komisija koja je među zahtjevima istakla baš i to da je potrebno unaprijediti funkcionisanje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s evropskim standardima.
“Pravna država ne može da postoji i funkcioniše bez odgovarajućeg pravosudnog sistema. Zakoni, koliko god bili kvalitetni i usklađeni sa pravnim naslijeđem EU ostaju mrtvo slovo na papiru bez efikasnog pravosuđa koje će da štiti i sprovoditi zakonitost u praksi. Rješenje je hitna reforma Ustavnog suda i cijelokupnog pravosudnog sistema. Potrebno je napraviti i korjenite kadrovske reforme u VSTS-u u kome mjesta trebaju zauzeti mladi, nekompromitovani, nepristrasni, ugledni i obrazovani ljudi“, dodaje Šulić.
Iako je po mišljenju mnogih loša ekonomska situacija i nepovoljna klima za afirmaciju mladih dovela do njihovog sve češćeg odlaska iz RS, Denis o tome ne razmišlja i odlučuje da ostaje u nadi da će se trenutno stanje promijeniti jer imigracije mogu biti ogromne šanse za novo društvo, sa korjenitim izmjenama koje bi otpočele proces vraćanja stanovništva.
Nikola Zlojutro, zamjenik predsjednika mladih SDS-a na nivou RS
Lider mladih iz SDS-a nije optimističnog mišljenja, te smatra da sa postojećom političkom strukturom u BiH nema interesa za ispunjavanje zahtjeva Evropske komisije, te da je napredak upitan sve dok proces pristupanja vode ljudi koji su danas na poziciji vlasti.
Zlojutro smatra da je najgore stanje u pravosudju BiH, te da ga je u skladu sa tim neophodno mijenjati iz korijena.
“Pravosuđe je najveća rak rana u BiH. Ustavni sud se od organa koji tumači pravo pretvorio u tijelo koje diriguje političkim odnosima u BiH i donosi političke odluke. Sudstvo i tužilaštvo u zemlji se nalazi pod snažnim uticajem politike i radi u interesu određenih strukura iz političke i ekonomske sfere koji godinama drže ovu zemlju zarobljenom. Pravosuđe treba mijenjati iz korijenja. Pravna nesigurnost je glavni problem kada izostane vladavina prava. Sudovi dijele pravdu selektivno, korupcija je progutala cijeli pravosudni sistem, ljudi ne vjeruju u pravosudne institucije… Smatram da je frustracija ljudi koji su loše radili posao sudija i tužilaca rješenje za probleme pravosuđa u BiH“, rekao je Nikola.
Tokom tumačenja ostalih zahtjeva Evropske komisije, Nikola zaključuje da bi obezbjeđivanje sprovođenja izbora po evropskim standardima dovelo do otklanjanja negativnih pojava koji se mogu javljati u izbornom procesu, te iznosi svoj model rješenja pitanja finansiranja političkih partija.
“Provođenja izbora po evoropskim standardima dovelo bi do sprečavanja malverzacija sa biračkim materijalom, prije dana izbora i na dan izbora, sprečavanja učešća na izborima fiktivnih političkih subjekata koji se prijavljuju kako bi trgovali biračkim odborima i uspostavljanja trasparentnog procesa glasanja i brojanja glasova koje će biti pravovremno i oslobođeno ljudskog faktora. Zakonom treba propisati da sva lica koja doniraju novac političkim partijama najprije treba da prikažu porijeklo tog novca. Neophodno je zabraniti da osobe koje se nalaze na rukovodećim mjestima u javnim preduzećima mogu da doniraju novac političkim partijama”, kaže Nikola.
Pored iznijetih, Zlojutro uočava i problem slobode i zaštite medija sa područja BiH, kao i njihove objektivnosti, koju je kako kaže sve teže uočiti.
“Pitanje je koliko je bilo koji građanin zaštićen u BIH. Svakodnevno smo svjedoci nerazjašnjenih dešavanja poput ubistava, premlaćivanja, napada i korupcije, koji se nastoje “legalizovati” od strane vladajućih struktura. Objektivno novinarstvo je teško uočljivo na bilo kom od javnih servisa što pokazuje stanje slobode novinarstva. Objektivno novinarstvo možemo pronaći na pojedinim portalima na internetu, koji nemaju veliki publicitet, jer nisu finansirani od vladajućih struktura”, smatra Nikola.
Uprkos brojim posjetama “zapadnim zemljama”, koje ujedno predstavljaju i najčešće destinacije našeg stanovništva prilikom odlaska, tokom kojih je uočio tamošnji način života, ipak sebe tamo ne vidi, pa o odlasku iz zemlje ne razmišlja.
“Svoj vijek želim da provedem u Republici Srpskoj i da se na sve načine trudim da je napravim boljim mjestom za život“, završava razgovor za portal banjaluka.net Nikola Zlojutro.
Borivoj Obradović, lider mladih DNS-a
Da bi u narednom periodu BiH mogla ispuniti očekivanja Evropske komisije samo ukoliko bi se zahtjevi posmatrali kroz prizmu bržeg ulaska u EU, bez dodatnih prikrivenih ciljeva smatra i Borivoj Obradović, lider mladih DNS-a na nivou RS.
“Možda neke zahtjeve ne razumijem baš najbolje, ali nikada ne bih pristao da dam Republiku Srpsku za EU ukoliko bi to neko tražio. Na to niko iz Republike Srpske ne bi pristao. Nemam nikakav problem s tim što je Republika Srpska dio BiH i mislim da bi na nivou zajedničkih institucija trebalo da postoji efikasan mehanizam koji bi nas sve držao na okupu kao cjelinu, ali te cjeline ne može biti bez njenih dijelova. Dvadeset pet godina stranci prave BiH preko leđa Republike Srpske. Možda je vrijeme da se promijeni taktika”, rekao je Obradović.
Pod sintagmom sprovođenja izbora u skladu sa evropskim standardima, koje od BiH očekuje Evropska komisija, Borivoj smatra postojanje jasnih pravila koja svi poštuju, jer se plaše sankcija koje slijede njihovim nepoštovanjem, a ne iz razloga što su donesene na demokratski način.
“Mi već imamo određeno iskustvo sa funkcionisanjem izbornog zakona i trebalo bi da znamo šta nije dobro i šta bi trebalo unaprijediti. Moje je mišljenje da bi u prioritetne izmjene trebalo uključiti to da mandat pripada političkoj stranci, a ne poslaniku. Ovo što sada imamo je od izbora napravilo pijacu. Uostalom, onaj ko misli da ima veliku ličnu podršku građana, neka se kandiduje kao nezavisni kandidat”, ističe on i dodaje da bi u BiH trebalo reformisati i pravosuđe, jer je činjenica da postoji opšti stav da je ono loše, neefikasno i nepravedno.
“Nisam kompetentan da pričam o tome u kom bi smjeru trebalo da ide reforma Ustavnog suda, ali ono što znam je da bi prvo trebalo uraditi da u tom sudu sjede samo državljani BiH. Sramota je da četvrt vijeka od rata u BiH imamo strane sudije, a još je veća bruka to da bar jedna trećina BH političara misle da je to dobro. Dok god predstavnici jednog konstitutivnog naroda misle da se BiH može sačuvati samo uz pomoć stranih sudija, teško je biti optimista da bi stanje moglo da bude bolje. Ponekad mi se čini da mi služimo kao laboratorija za razne eksperimente, među kojima je i taj da su nama koji smo imali tradiciju kontinentalnog prava, donijeli anglosaksonsko u kome se očigledno ne snalazimo najbolje. Problem je i to što kod nas već dugo ne postoji kultura isticanja dobrih primjera. Vjerujem da ima odličnih sudija, ali to je izgleda stvar ličnog opredjeljenja koje niko ne ističe kao poželjno ponošanje”, kaže Obradović.
Kada je riječ o trendu odlaska mladih iz BiH Borivoj nije optimista i smatra da će taj problem biti još izraženiji ukoliko i kada BiH postane članica EU, ali i da on ukoliko ne bi morao, nikada ne bi otišao iz svoje zemlje.
“Mi ne možemo da konkurišemo velikim ekonomijama visokim platama, ali možemo kvalitetom i sadržajem života. Mislim da nisu u pravu oni koji misle da će problem biti rješen samo otvaranjem novih radnih mjesta, jer mladi nešto drugo ističu kao razlog odlaska. Gotovo bez izuzetka oni koji odlaze kažu da je razlog to što ovdje nemaju čemu da se nadaju. To je ozbiljan problem jer onaj ko odlazi s takvim stavom, teško da će se ikada vratiti. Znači, ne treba samo otvarati radna mjesta i povećavati platu, treba graditi pravednije društvo i ambijent u kome ćemo ovdje radije ostati i za manju platu jer je život ljepši i jer država štiti svoje građane”, poručuje Obradović.
(Nevena Stanojević/ banjaluka.net)
