Značajan pomak na svom evropskom putu BiH bi mogla napraviti ukoliko bi u što kraćem vremenskom roku ispunila prioritetne zadatke Evropske komisije.
Niz zadataka, raspoređenih u četiri oblasti i to: demokratija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava, Evropska komisija je precizirala u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo, usvojenom krajem maja ove godine.
O ovoj istorijskoj prekretnici za BiH na njenom evropskom putu, kao i opravdanosti postavljenih prioritetnih zadataka u praksi i funkcionisanju nadležnih institucija u BiH razgovarali smo sa liderima mladih političkih partija iz Republike Srpske.
U razgovoru za portal banjaluka.net lideri mladih iznijeli su svoje viđenje realnih mogućnosti i modela rješavanja aktuelnih problema u BiH.
Nikola Ćopić, lider mladih DEMOS-a, smatra da bi ispunjavanje zahtjeva Evropske komisije donijelo izuzetno povoljne okolnosti za BiH, ali s obzirom da je na sceni, trenutno nepoštovanje volje gradjana i pojava da se i mjesecima nakon sprovedenih izbora nije formirana vlast čini Nikolu skeptičnim po ovom pitanju.
“Pripreme odgovora na upitnik Evropske komisije išle su znatno sporije od očekivanog, što ne ulijeva nadu da će ovaj proces ići brzo. Smatram da su neki prioriteti koje je pred BiH postavila Evropska komisija kao što su vladavina prava, reforma Ustavnog suda, formiranje Savjeta ministara, opravdani. Nažalost, neke preporuke Evropske komisije izlaze iz okvira Dejtonskog mirovnog sporazuma i mijenjaju strukturu nadležnosti te su po mom mišljenju kao takve neprihvatljive”, počinje razgovor za portal banjaluka.net Nikola Ćopić.
U oblasti demokratije, među zahtjevima Evropske komisije našli su su brojni zadaci koji se u velikoj mjeri odnose na sprovođenje izbora po evropskim standardima, za šta Nikola smatra da nije prioritet, jer se izbori već u velikom mjeri i provode u skladu sa evropskim standardima.
“ ‘OSCE’ i ostale organizacije prate izborni proces aktivno sve ove godine. Osim prisustva međunarodnih posmatrača, regularnost procesa prate i posmatrači delegirani od strane političkih partija, ali mi se čini da se nedostaci izbornog zakona i procesa traže tek po završetku izbora i objavljivanju rezultata. Ono što bi bilo pohvalno, jeste ubrzavanje procesa objavljivanja izbornih rezultata javnosti, čime bi se u dobroj mjeri suzbile sumnje a samim tim i povećala transparentnost izbora. Da bi se izbori u potpunosti provodili po evropskim standardima, smatram da je potrebno naći model kojim bi se osigurala izborna volja sva tri konstitutivna naroda, jer u ovom momentu imamo situaciju gdje član predsjedništva iz reda hrvatskog naroda nije prihvaćen kao legitimni predstavnik svog naroda, jer je izabran iz korpusa glasova koji nisu hrvatski. Kao problem izbornog sistema BiH javlja se i implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju ‘Sejdić-Finci’, za koji je Republika Srpska predstavila konstruktivno rješenje, koje je kao i mnoga druga konstruktivna rješenja naišlo na nerazumijevanje u političkom Sarajevu”, rekao je Ćopić.
Sa tvrdnjom da je reforma pravosuđa neophodna, a koju su potvrdili lideri mladih i ostalih političkih partija sa kojima smo razgovarali, saglasan je i Nikola i dodaje da je izmjena Ustava BiH, kojom bi se ovaj problem riješio, proces kojem treba pristupati oprezno i na osnovu temeljne političke i stručne analize, kako bi se spriječilo otvaranje pandorine kutije u BiH.
“Naše iskustvo sa međunarodnim sudijama je loše, a najbolji primjer za to je osporavanje Dana Republike. Smatram da bi bilo dobro i demokratski da nema stranih sudija, budući da bi se time izbjegle politički inspirisane odluke. Osim problema Suda BiH, koji je uspostavljen na prečac i mimo odredbi Ustava BiH, pravosuđe u BiH je generalno neuređeno i ne funkcioniše na dobar način, a samim tim se javlja i paradoks gdje sudovi moraju obezbjeđivati pravnu sigurnost u jednoj državi, a stvarno stanje je da Ustavni sud BiH već godinama donosi odluke preglasavanjem srpskih i hrvatskih sudija, tačnije Bošnjaci i strane sudije nameću odluke drugim konstitutivnim narodima u BiH, što postavlja pitanje legitimiteta ovog suda. Sve ovo donosi neujednačenu sudsku praksu, ispolitizirane sudske odluke čime se generiše sveprisutna pravna nesigurnost”, ističe Nikola.
On takođe smatra da je potrebno je preispitati svrsishodnost velikog broja državnih organa, razmotriti mogućnost vraćanja izvornih Dejtonskih nadležnosti, riješiti pitanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i načiniti pravosuđe efikasnijim.
Mogućnost da profesionalnu karijeru izgradi u inostranstvu gdje se i školovao, Nikola je odbio jer kako kaže sreću ne želi da traži nigdje izvan granica Republike Srpske.
“Mislim da naša Republika ima štošta da ponudi, ali da i ja kao mlad i školovan čovjek posjedujem znanja i vještine kojima mogu doprinijeti razvoju naše Republike. Stvar odlaska je isključivo stvar izbora svakog od nas i ja biram da ostanem, jer ako svako od nas bude najbolja i najvrijednija verzija sebe i Republika Srpska će biti bolja, jača i uspješnija”, zaključuje Nikola.
Mile Aljetić, lider mladih Ujedinjene Srpske
Da je bilo kakvo slabljenje ustavno-pravnog položaja Republike Srpske unutar BiH zbog evropskih integracija nedopustivo i da njeni predstavnici u Sarajevu treba da odbiju svaki vid uslovaljavanja smatra Mile Aljetić, lider mladih iz Ujedinjene Srpske.
„Jedan od uslova Evropske komisije je prenos nadležnosti sa nižih nivoa vlasti na nivo zajedničkih institucija i od te priče oko prenosa nadležnosti nema ništa. Razgovarati se svakako treba oko svih onih pitanja u kojima je moguće naći kompromis i kada su u pitanju evropske integracije. Kada je u pitanju Republika Srpska, ona jeste usmjerena prema evropskim integracijama, ali one ne smiju biti nešto što će Republiku Srpsku, ali i BiH odvojiti od Rusije zbog istorijskih i vjekovnih veza i svakako evropske integracije ne smiju nikako da u sebi podrazumjevaju iskorak od Rusije sa kojom imamo i privrednu, kulturnu, humanitanu i političku saradnju na izuzetno visokom nivou. Evropska unija nije uslovljavala ni druge svoje članice pa samim tim ne treba ni Republiku Srpsku, ako želi da imamo partnerski odnos baziran na međusobnom uvažavanju. Republika Srpska želi partnerski odnos, ali nikako neće ispuniti sve zahtjeve koji idu protiv njenih interesa i interesa naroda koji živi u Republici Sprskoj“, navodi Aljetić i dodaje da finansiranje političkih partija u BiH predstavlja ozbiljan problem i da nažalost, nije u potpunosti transparentno.
„Zbog transparentnijeg rada, javno objavljivanje finansiranja političkih partija, kao što je slučaj sa političkom partijom čiji sam član, mora postati pravilo u Republici Srpskoj i BiH, a transparentno finansiranje političkih partija i izbornih kampanja predstavlja jedan od evropskih standarda kojem trebamo težiti. Izbori u BiH jesu slobodni i demokratski, ali pojedini legalno izabrani politički predstavnici, nemaju legitimitet, jer nisu birani od onih koje predstavljaju i tu prvenstveno mislim na mogućnost Bošnjaka da biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što oni već nekoliko puta i uspijevaju. Treba razmišljati o mijenjanju Izbornog zakona BiH i to da bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava i da se onemogući preglasavanje Hrvata u FBiH, ali bez promjene Ustava BiH“, ističe Aljetić.
On takođe navodi da je Ustavni sud BiH uveo pravnu nesigurnost i postao svojevrstan generator političkih kriza.
„Pravosuđem u BiH vladaju otuđene političke partije, a na osnovu informacija koje dobijaju od sarajevske političke čaršije na njihov rad utiču i predstavnici nekoliko ambasada. Neophodno je analizirati rad sudija i tužilaca koji su tokom rata pod lažnim optužbama građane osuđivali na smrt, a danas oslobađaju lica optužena za najteže zločine, komandante formacija koju su počinili, a što je nesumnjivo dokazano, najteže moguće zločine, kao što je ratni komandatn muslimanskih snaga u Srebrenici Naser Orić. O Ustavnom sudu BiH ne može se govoriti dok u njemu sjede strane sudije. Postavlja se pitanje kakav je uopšte legitimitet pravosudne institucije u kojoj sjede i odlučuju stranci, koji nisu izabrani u institucijama neke zemlje. Svima mora biti jasno, da dogovor unutar BiH mora biti zasnovan na svijesti da sva tri naroda samo zajedno mogu da dogovaraju budućnost bez skrivenih ili loših namjera na štetu drugog ili trećeg naroda“, rekao je Mile.
Kao moguće izvore lošeg društveno-ekonomskog i politčkog stanja, koje proizvodi opšte nezadovoljtsvo Mile vidi i to da se u velikom broju slučajeva aktivizam civilnog društva sveo se na organizaciju žurki, dijeljenje flajera kao i izražavanje nezadovoljstva na društenim mrežama i ima položaj i uticaj u skladu sa angažmanom na terenu.
“Neophodno je taj omladinski – studenstki – građanski aktivizam podići na neki viši nivo, a to možemo uraditi jedino kontinuiranim učenjem, odnosno obrazovanjem i podizanjem svijesti kod građana, a naročito mladih ljudi koji moraju shvatiti da su oni sila koja može i mora praviti velike promjene na bolje. Svakako postoji nekoliko udruženja koje časno i dobro rade svoj posao i koje rade dobre stvari za građane na ovom prostoru ali tih par udruženja ne može da izvuče ono što većina njih ne radi”, dodaje Aljetić.
Uprkos trenutnom stanju, lider mladih Ujedinjene Srpske ipak ostaje u svojoj državi u nadi da će zajedno sa svojim istomišljenicima svim zakonski dozvoljenim sredstima da bori za bolje životne uslove i što bolje pozicioniranje ustavnopravnog položaja Republike Srpske unutar BiH, što bi rezultiralo opštim prosperitetom.
Davor Strika, lider mladih Socijalističke partije
Da do ulaska u EU, BiH očekuje period napornog rada na rješavanju mnogih problema i ostvarivanju realnih pretpostavki koje bi omogućile unapređenje funkcionisanja institucija, te da se u suprotnom očekuje još duže stagniranje države na evropskom putu, zaključio je Davor Strika, lider mladih iz Socijalističke partije.
“Bosna i Hercegovina već devet mjeseci pokušava bezuspješno da formira Savjet ministara BiH uslijed nepotrebnih opstrukcija određenih političkih faktora iz Sarajeva koji na taj način spriječavaju dalji evropski put BiH, te samim tim ne žele dobro Bosni i Herecegovini. Smatram da određenim političkim krugovima i političarima treba više mudrosti, spremnosti na saradnju, kao i volje da urade nešto za ovu zemlju i narode u njoj. Zbog neformiranja vlasti na nivou BiH ispaštaju i trpe svi građani BiH, kao i njen evropski put. Moramo naglasiti da ovo uslovljavanje ne dolazi od strane zvaničnika Evropske unije već od nekih bh. političara, što je tragično po ovo društvo i zemlju. Moram da naglasim i činjenicu da nam neće biti bolje kada uđemo u Evropsku uniju, već će nam biti bolje kada sami stvorimo uslove za ulazak BiH u EU. Na kraju krajeva, EU nas neće ni primiti u članstvo dok ne ispunimo mnoge uslove, a ti uslovi zahtjevaju ozbiljan rad na nama samima“, smatra Strika.
Određeni evropski, ali i svi drugi dobri primjeri i standardi iz svijeta mogu pomoći i biti od koristi za dalji uspješan razvoj našeg društva i zemlje, smatra on.
„Za naš izborni zakon možemo reći da je poželjno da u određenim segmentima doživi izmjene. Moramo raditi na tome da građani aktivno i masovno učestvuju na izborima i u ostvarivanju svojih demokratskih prava, te osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, pogotovo rješavanjem presude Sejdić – Finci. Koliko znam, sve političke partije su na vrijeme dostavile CIK-u finansijske izvještaje u kojima se mogu vidjeti načini i iznosi finansiranja političkih partija i predizbornih kampanja. Izvještaji se dostavljaju svake godine i ukoliko CIK uoči određene nepravilnosti, on sankcioniše počinioce. Bez konkretnih dokaza ne možemo osuditi niti teretiti ni jednu političku partiju za netransparetnost u radu ili skrivene izvore finasiranja“, rekao je Davor i dodao da su pitanja u vezi funkcionisanja pravosuđa u zemlji od izuzetne važnosti i da oko njih mora postojati širi društveni i državni konsenzus.
“Ovo su izuzetno važna pitanja za BiH, jer bez snažne sudske vlasti i pravosuđa kao stubova pravne države ne možemo govoriti niti se nadati bitnijem razvoju BiH u budućnosti. Potrebno je unaprijediti funkcionisanje pravosuđa, raditi na daljoj borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, kao i osigurati što uspješniju učinkovitost organa za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Želimo li da jednog dana kao država i narod odrastemo onda ćemo morati prije ili kasnije da preuzmemo odgovornost za BiH, kao i za procese i odluke u njoj. To podrazumjeva da se Bosnom i Hercegovinom bave naši političari i naše sudije. Smatram da imamo dovoljno stručnjaka koji mogu odgovoriti izazovima.
Moja vizija, ne samo pravosuđa, već svih institucija ove zemlje jeste da budu funkcionalne, produktivne i demokratske insitucije na usluzi svojim građanima, koje će uz njihovu pomoć učiniti ovu državu naprednijom i modernijom u svim segmentima”, zaključuje Davor.
U svijetu velikih i svakodnevnih migracija kada nije ni čudo da se mnogi ljudi u potrazi za poslom i boljim uslovima života odlučuju da sreću potraže na nekom drugom mjestu za život, Davor se ipak ne odlučuje na takav korak.
„Što se tiče kvalitete života naravno da može bolje. Uvijek može bolje i uvijek treba težiti ka boljim uslovima i kvaliteti života. Mi mladi moramo da radimo predano i srčano kako bi se izborili za bolji kvalitet života naše populacije u ovoj zemlji. Kada govorimo o meni, ideja o odlasku mi nikada nije padala na pamet ili postojala kao opcija. Želim da živim i radim u svojoj državi i da svojim primjerom, angažmanom i energijom radim na poboljšavanju odnosa“, za kraj poručuje Strika.
(Nevena Stanojević/ banjaluka.net)
