Sve firme iz BiH su onemogućene da učestvuju u 21,2 miliona KM vrijednom tenderu Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine jer se za predkvalifikaciju traži industrijska bezbjednosna dozvola, koju niko u BiH ne izdaje. Tako je prokrčen put dobavljačima za NATO-pakt iz Evropske unije koje imaju ćerke ili partnerske firme u BiH, dok su svi ostali domaći privrednici, koji, na primjer, sarađuju sa firmama iz Rusije ili izvan EU, u startu diskvalifikovani u ovoj milionski teškoj trci, saznaje portal CAPITAL.
Jedna firma iz Republike Srpske, koja tražila da joj ne objavljujemo ime, poslala je u martu ove godine prijavu nadajući se da će pristupiti tehničkom dijalogu za petogodišnji projekat nabavke i osiguranja vozila namijenjenih Oružanim snagama BiH. Međutim, obaviješteni su da bez industrijske bezbjednosne dozvole nemaju pravo učešća.
Kako će Savjet ministara BiH tek za nekoliko mjeseci usvojiti Pravilnik o industrijskoj bezbjednosti, u Ministarstvu bezbjednosti BiH su im rekli da sertifikat ne mogu dobiti.
“Nezakonito i neprihvatljivo je da Ministarsvo odbrane BiH traži od ponuđača iz BiH da dostave dozvolu koju niko ne izdaje i ne zna se kada će početi. Tako su firme iz BiH dovedene u neravnopravan položaj u odnosu na druge ponuđače iz EU i drugih zemalja u kojima je ovo pitanje riješeno. Savjetovali su nas, umjesto domaćeg, da nabavimo sertifikat partnerske firme iz EU, jer su one prošle provjeru NATO pakta, ali to je ludost. Kako da prikažemo sertifikat NATO-a, kada mi robu nabavljamo iz Rusije ”, kažu u ovoj firmi.
Po njihovim riječima, ovim je povrijeđen i Zakon o javnim nabavkama BiH, jer nije omogućena pravična konkurencija.
Iako su to naveli u žalbi upućenoj Ministarstvu odbrane, u dopisu koji je potpisala ministarka Marina Pendeš, navodi domaće firme su odbijene, jer u predtenderskoj proceduri žalba nije osnovana.
Drugim riječima, mogu se žaliti tek nakon učestvovanja na tenderu, a na tenderu ne mogu učestovati jer od njih vlast traži uslove koje im ona treba obezbijediti, a ne može.
Jerinić: Prvi put ovo čujem da je neko eliminisan
Muka ovdašnjih privrednika traje godinama, a zamjenik ministra odbrane BiH Boris Jerinić bio je prilično iznenađen kada smo ga pitali za ovaj konkretan slučaj.
“Nemam informaciju u toj mjeri u kojoj je imate vi. Da budem iskren, prvi put čujem da je neko eliminisan”, rekao je i uputio nas na saradnike u svom ministarstvu.
Mnogo konkretniji je bio njegov savjetnik Duško Radić koji kaže da “vodi ratove” u svom ministarstvu jer nije u redu da se domaćim privrednicima traži dokument koji ne mogu da dobiju.
“Nemam više snage da ubjeđujem ljude da to jednostavno nije u redu”, kazao je.
Ipak, u ovom ministarstvu imaju vrlo kratko objašnjenje – “tumačenje o eliminaciji domaćih firmi je apsolutna glupost, jer ne postoji mogućnost da se na ovakve tendere prijave firme iz EU, a da nemaju partnersku kompaniju u BiH“.
Sistem odbrane nikada, tvrde, nije ni radio po drugačijim standardima. Problem je, kako ističu, što mnoge firme iz BiH kapacitetom ne zadovoljavaju stroge norme vojne industrije.
“Da bi neko dobio industrijsku dozvolu, mora da ima industrijski kapacitet. Ministarstvo bezbjednosti BiH može da angažuje 3.000 ljudi i sve provjeri za 15 dana, ali nije to taj problem”, zaključuju u Ministarstvu odbrane BiH.
Na konstataciju da se ovdje radi o administrativnoj zavrzlami koja se vrlo jednostavno objašnjava “traži se dozvola koju niko u BiH još ne izdaje” – u Ministarstvu odbrane nemaju ni smislen, a još manje konkretan odgovor.
Mektić: Bez dozvola i naredna dva mjeseca
Iako je famozni Pravilnik o industrijskoj bezbjednosti Savjet ministara BiH usvojio u junu, do danas je mrtvo slovo na papiru.
Dok stotine privrednika po različitim osnovama već sada čeka u redu za sertifikat, ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić, na čije je insistiranje i donesen Pravilnik, kazao je za CAPITAL da se ništa neće promijeniti ni u naredna dva mjeseca.
Da bi neka domaća firma imala ovaj dokument, objašnjava, ministarstvo mora da provjeri njenu povjerljivost, što zahtijeva vrijeme.
Nacionalna izdaja ili korist za privrednike
Industrijska bezbjednosna dozvola predmet je žestokih političkih prepucavanja još od 2015. godine. Tada su ministarstva industrije, energetike i rudarstva i unutrašnjih poslova RS isticala da bi usvajanje Pravilnika o industrijskoj bezbjednosti BiH narušilo ustavne nadležnosti te da on proizvodi dodatne troškove i da je nedorečen.
Mektić kaže da je tada stavio na vagu političke interese u RS i interese svih privrednika u BiH i odlučio da ispred Ministarstva bezbjednosti BiH Pravilnik pošalje u proceduru Savjetu ministara BiH, koji ga je u junu i usvojio.
Ministar industrije RS Petar Đokić tada je naveo da su Zakonom o zaštiti tajnih podataka, koji je osnov za donošenje ovog pravilnika, narušene ustavne nadležnosti, jer oblast bezbjednosti podataka po Ustavu BiH nije u domenu nadležnosti BiH.
“Dvije godine Republika Srpska nije dala saglasnost za ovaj Pravilnik. Naše kompanije su trpjele nevjerovatnu štetu i na svoju odgovornost sam presjekao. Tada su rekli da sam nacionalni izdajnik i optužili me za prenos nadležnosti, a samo sam vidio da i kompanije iz RS i iz FBiH ne mogu da se prijavljuju na tendere vrijedne po nekoliko miliona evra”, pojašnjava Mektić.
I dok jedni druge optužuju za izdaju nacionalnih interesa i prenos nadležnosti, domaći privrednici i te kako trpe. Umjesto da jača namjenska industrija u oba entiteta, političke svađe domaće firme koštaju desetine milione KM.
(CAPITAL: Žana Gauk)
